Sukob između SAD-a, Izraela i Irana, koji je ušao u peti tjedan, izazvao je povijesni poremećaj na globalnom energetskom tržištu. Gotovo potpuna blokada Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske rute za transport nafte, gurnula je cijene sirove nafte iznad 110 dolara po barelu, što je dovelo do drastičnih poskupljenja goriva diljem svijeta. Posebno su pogođeni američki potrošači, koji se suočavaju s rastom cijena kakav ne pamte, što je potaknulo usporedbe s tradicionalno znatno skupljim europskim tržištem.
U Sjedinjenim Američkim Državama, zemlji poznatoj po relativno jeftinom gorivu, cijene na benzinskim postajama dosegnule su razine koje izazivaju šok i zabrinutost. Prosječna cijena litre benzina po prvi je put nakon dugo vremena prešla psihološku granicu i sada iznosi oko jednog eura (4,02 dolara po galonu), dok je u saveznim državama poput Kalifornije i viša. To je porast od gotovo jednog dolara u samo mjesec dana.
Situacija s dizelom još je dramatičnija. Prosječna cijena popela se na otprilike 1,35 eura po litri (5,45 dolara po galonu), što predstavlja rast od preko 40 posto od početka rata krajem veljače. Ovakav skok, potaknut izjavama predsjednika Donalda Trumpa o namjeri da Iran "vrati u kameno doba", stvorio je ogroman pritisak na američko gospodarstvo i kućanstva.
Je li gorivo u SAD-u zaista skuplje nego u Europi?
Iako je brzina rasta cijena u SAD-u bez presedana, gorivo u Europi i dalje je u apsolutnim iznosima osjetno skuplje. Prosječna cijena litre benzina u Europskoj uniji kreće se oko 1,80 eura, dok je dizel dosegnuo prosjek od čak 2,10 eura. Glavni razlog za ovu razliku leži u visokim porezima i trošarinama koje čine značajan dio maloprodajne cijene u europskim zemljama.
Međutim, nikada u povijesti razlika nije bila manja. Dok su američki vozači suočeni s poskupljenjem od preko jednog dolara po galonu u samo mjesec dana, Europa se bori s nestašicom dizela jer je, za razliku od SAD-a koji je neto izvoznik, ovisna o uvozu.
Hrvatska i EU: Dizel probija sve granice
U Europskoj uniji, ovisnoj o uvozu, cijene dizela snažno su porasle. Najskuplje gorivo je u Nizozemskoj, gdje litra dizela stoji gotovo 2,50 eura, te u Njemačkoj s cijenom od 2,32 eura. Prema podacima HAK-a, cijena osnovnog Eurodizela u Hrvatskoj kreće se oko 1,73 eura, dok premium dizelska goriva na autocestama dosežu i 2,29 eura.
Dodatnu zabrinutost prijevoznicima stvara i potencijalna nestašica AdBluea, ključnog aditiva za moderne dizelske motore, čija je proizvodnja vezana uz cijenu prirodnog plina, koja je također drastično porasla zbog sukoba na Bliskom istoku.
Dok se američki potrošači suočavaju s visokim cijenama, SAD kao najveći svjetski proizvođač nafte paradoksalno profitira od krize. Američki izvoz naftnih derivata dosegnuo je u ožujku rekordne razine jer Europa, Azija i Afrika traže alternativne dobavljače kako bi nadomjestile gubitke s Bliskog istoka. Ova situacija stvara politički pritisak na administraciju predsjednika Trumpa, od koje se traži da ograniči izvoz i tako snizi domaće cijene, iako takve mjere za sada nisu najavljene.