Hrvatski BDP u drugom je kvartalu rastao stopom od 16,1% na godišnjoj razini, što je prvi zabilježen rast nakon četiri kvartala pada, ali i najveći rast od 1996. godine, otkad se ti podaci mjere. To je ujedno i jedna od najviših međugodišnjih stopa rasta u EU - više stope su imale samo Španjolska, Francuska, Mađarska, Italija i Portugal. Taj rast svakako izgleda manje spektakularno kad se podsjetimo da su te zemlje u istom kvartalu prošle godine imale negativan rast u rasponu od 14 do skoro 22%. Vječni optimisti tvrde da je hrvatski oporavak tim spektakularniji ako se ove rezultate usporedi s odgovarajućim kvartalom pretpandemijske godine, gdje hrvatskom BDP-u fali otprilike 0,77% da bi dosegnuo razinu iz drugog kvartala 2019. godine. Istina je da su za isti kvartal zemlje poput Austrije i Češke još više od 3% ispod pretpandemijske razine BDP-a, no neke druge zemlje koje su do sada objavile podatke su pretpandemijsku razinu i prešle. Tako je litavski BDP u drugom kvartalu s obzirom na drugi kvartal 2019. godine veći za čak 4,04%, rumunjski za 2,88%, slovenski za 2,54% i latvijski za 1,29%. Pomaknemo li se još jedan kvartal unazad, u prvom kvartalu su se na pretpandemijsku razinu kvartalnog BDP-a vratile ili ga premašile Bugarska, Irska, Litva, Luksemburg, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovenija. Sasvim je jasno da, gledajući podatke bez probiranja i u usporedbi s drugima, putanja hrvatskog oporavka za sada ipak ne izgleda toliko blistavo koliko Vlada priželjkuje.