Guverner Hrvatske narodne banke, Željko Rohatinski najavio je u petak na konferenciji Zagrebačke burze da će savjet HNB-a vjerojatno ukinuti dosadašnju odluku o graničnoj obveznoj pričuvi.
Govor guvernera Rohatinskog objavljujemo u cijelosti:
Nekome će možda izgledati da se HNB prema svemu ovome odnosi nezainteresirano ili nonšalantno. Svi znamo da u globaliziranom financijskom svijetu nema izoliranih otoka koje će struje i vjetrovi zaobići. Svi smo u istom moru i dijelimo njegovu sudbinu. Ne biti toga svjestan znači sve trpati u isti koš. Svi tražimo ista rješenja: to nije točno. Pogledajmo što se zbiva u svijetu. Globalna financijska kriza u svijetu izazvana je klasičnom kreditnom krizom koju su izazvale banke u uvjetima u planetarnoj ekspanzivnoj politici uz nedovoljnu regulaciju i loše upravljanje kreditnim rizikom. Banke su postale nelikvidne, a neke i insolventne preko poslova sekuritizacije i njihovi su se problemi prenijeli na investicijske banke pa su onda zajedno počeli rušiti financijsko tržište. A njihova je važnost u funkcioniranju života velika. S takvim redoslijedom zbivanja i takvim inicijatorima procesa i središnje banke i vlade su reagirale na način na koji jesu. Počele su gasiti požare imajući dobro na umu tko je zapalio iskru. U Hrvatskoj nemamo kreditnu krizu i nadam se da je nećemo ni imati, a zbog visoke kapitaliziranosti banaka i visokih rezervi sustava vjerujem ni da nećemo imati ni krizu depozita. Depoziti su u hrvatskih banaka sigurni. Turbulencije imamo na tržištu kapitala koje je malo i plitko, a zadnjih je nekoliko godina bilježilo ekspanzivan rast izazvan javnim ponudama državnih poduzeća po promotivnim cijenama. Te transakcije su determinirale i stanje burze. Veza cijena i fundamenata je malo, manje nego na zapadnim burzama. Pada New York, pada i Zagreb, a kakva im je međusobna veza, nikog ne zanima. Na umu treba imati još jednu činjenicu. Burza je napravila velik iskorak, postala je nezaobilazan činitelj financijske industrije, ali realno nema veliku ulogu u financiranju našeg gospodarstva. Svi ti faktori govore da s aspekta nacionalne ekonomije ne treba dramatizirati oko onoga što se na burzi događa. Interes je HNB da spriječi širenje panike s jednog na drugo tržište. Svaki akter mora odraditi svoj dio posla. Počeo bih sa svim fondovima: oni jednostavno ne mogu poslovati s tako niskom likvidnošću i ovakvim načinom upravljanja likvidnošću a ne može se dogoditi da u utrci za kratkoročnim prinosom ulažu u visokorizična tržišta i nelikvidne fondove. Za to su odgovorni sami fondovi, nitko to neće raditi umjesto njih, a najmanje središnja banka. Nadam se da će prihodi od Ine biti izvor povećanja likvidnosti na burzi, a ne da se to što brže utopi u dobit. Drugo su banke i njihov odnos s fondovima. Ponekad se stječe dojam da su banke osnovale fondove, a fondovi se osamostalili i rade svojom logikom i njihovi rezultati ulaze u bilancu banke. Takav je pristup krajnje neodgovoran. Često se čuje kako HNB bankama ne da ulagati u fondove. Plasmani banaka povećani su u odnosu na prosinac 2007. 6 posto, a odobrenje je 9 posto. Banke bi mogle uložiti još 6 milijardi kuna u plasman na burzi, ali to ovisi o rizičnosti plasmana. Danas će biti sjednica savjeta i nadam se da će usvojiti odluku o ukidanju dosadašnje odluke o graničnoj obveznoj pričuvi, to je naš doprinos povećanju likvidnosti. To je naš trenutni doprinos u visini 450 mil €. Bez obzira na sve okolnosti, održavanje niske inflacije i dalje je osnovni prioritet HNB-a. Pitanja o tome osjećamo li krizu i hoćemo li je osjetiti je trivijalno. Osjećamo je i osjećat ćemo je još. Ali samo od nas ovisi hoće li ta cijena biti održiva ili ne. Ako će svatko vući na svoju stranu, cijena će biti jako visoka.