U Karlovcu je u subotu za deset azilantskih obitelji iz Sirije Medžlis islamske zajednice organizirao ručak i druženje, na kojem su bili i predstavnici organizacija koji im pomažu u procesu integracije, prije svega UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Isusovačka služba za izbjeglice (JRS).
Janko Gredelj iz JRS-a rekao je da put integracije nije jednostavan. Azilanti moraju nastaviti intenzivno učiti hrvatski jezik, što su započeli u Kutini u Prihvatilištu za tražitelje azila, da bi se pripremili za zapošljavanje i što prije i uspješnije postali samostalni i ravnopravni građani. Naime, ako se u roku od dvije godine ne integriraju, ostat će bez pomoći.
- Ali Hrvatska vapi za radnom snagom, u Karlovcu je sada 20 azilanata prijavljeno na Zavod za zapošljavanje, za sada su dobro prihvaćeni u Karlovcu, dobili smo i prostor od Grada u kojem će kolega Said al Ahmed, koji je u Hrvatskoj devet godina, biti za njih tu svakog dana i nema straha - rekao je Gredelj.
Mirjana Pogačić iz karlovačkog Centra za socijalnu skrb poželjela je azilantima da život u Karlovcu provedu u miru, zdravlju, veselju i ljubavi, te podsjetila sve okupljene da i mi u Hrvatskoj imamo iskustvo rata, pa i iskustvo rada s ljudima u izbjeglištvu i općenito s ljudima u potrebi.
- Znajte da to iskustvo rata dijelimo s vama, da vas razumijemo i da ćemo učiniti sve da vam pomognemo u prevladavanju svih poteškoća s kojima će te se susresti - poručila im je Pogačić.
"Dobro, dobro, lijepo"
Renata Kućan iz karlovačke gradske uprave poželjela je svima dobrodošlicu, posebno djeci koja su već upisana u karlovačke osnovne škole. U četvrti je razred prije desetak dana učiteljica Osnovne škole Braća Seljan Sanja Ravbar dobila brata i sestru, Kurde iz sirijske obitelji Abdo.
- Jako su lijepo prihvaćeni, jer su krasni, vrijedni i motivirani i s odličnim znanjem matematike. Upravo nam je matematika sada dobar početak suradnje, jer jezična barijera još postoji, ali zbog činjenice da su djeca lijepo prihvaćena vjerujem da će biti sve sjajno - rekla je učiteljica Ravbar.
Njezina učenica Ruja Abdo je već u Kutini učila hrvatski i pomalo govori, a na pitanje novinara ima li prijateljicu odmah odgovara: "Da, imaš". Kaže "jedna Ana i jedan Anđela", na pitanje kako se zove prijateljica i "ne znam" na upit koji predmet najviše voli i tek za pitanje kako joj se sviđa u školi i u Karlovcu trebala je pomoć prevoditelja i odgovorila na hrvatskom: "Da, dobro, dobro, lijepo".
Iza nje i njene obitelji su traumatična iskustva iz ratom razorenog Alepa, odakle su izbjegli u Tursku, a gdje su ušli u program međunarodne zaštite i dobili azil u Hrvatskoj kvoti preseljenja. Njih država Hrvatska pomaže s uobičajenim socijalnim i zdravstvenim pravima, kao i za hrvatske državljane, ali i s plaćanjem troška stanovanja (do dvije godine), te sa 280 sati učenja hrvatskog jezika. Do tada odrasli trebaju naći posao i samostalno financirati svoj život.
Hrvatska pozitivan primjer integrativne priče muslimana
Nitko se od azilanata u Karlovcu, rečeno je, nije požalio ni na najmanji znak ksenofobije, a osim na ljubaznu riječ nailaze i na konkretnu dobrodošlicu, tako je Miro Brežan, nositelj crnog pojasa, u svom borilačkom klubu svoj sirijskoj djeci omogućio besplatne treninge za taekwondo.
IOM organizira preseljenja za ljude u potrebi svuda u svijetu, pa i u ovom slučaju iz izbjegličkih kampova u Turskoj u Hrvatsku, rekao je Igor Aničić. Prethodna iskustva govore da je dobar dio azilanata otišao iz Hrvatske, uglavnom u druge zemlje Europske unije.
U tome, kaže, nema ništa lošeg, proces je to u kojem oni sada imaju praktički sva građanska prava i hrvatske putne isprave, koja je ujedno i putovnica Europske unije. Prvotno se određene zemlje pobrinu za određenu kvotu u procesu integracije, dobiju od te zemlje sva socijalna i druga prava, a kasnije ide put zapošljavanja po vlastitim sposobnostima i snalaženju.
Glavni imam Admir Muhić rekao je da oni u džamiji u Karlovcu imaju svakodnevno služenje, da su s pristiglim Sirijcima istog mezheba, učenja ili pravca, jednog od četiri u islamu, jer su svi suniti, odnosno da su na sunitskom ili srednjem putu islama.
- Uključit ćemo svu djecu u metkeb, odnosno katehetski vjeronauk i to prvenstveno da im pomognemo u učenju hrvatskog jezika, da se lakše snađu, da ovdje dobiju i duhovnu i svaku drugu zaštitu, jer je ovo više od vjere, nudimo im sve što im je potrebno u danom trenutku - rekao je.
U ime Mešihata Bermin Meškić istaknuo je kako je Hrvatska pozitivan primjer integrativne priče muslimana, da je Islamska zajednica u Hrvatskoj neizostavni dio hrvatskog društva, te je cilj muslimanima u Hrvatskoj da se i ovi novopridošli sugrađani dobro integriraju.
- U zadnje smo vrijeme svjedoci i negativnih priča, uznemirujućih vijesti, nedaleko od nas, na granici s BiH, a današnji je događaj primjer solidarnosti, humanosti i topline. Želim vjerovati da ćemo u RH najčešće pokazivati ovo lice, znam da će biti tako sve dok bude potrebe za hrvatskom pomoći - rekao je Meškić.