Žestoko od samog početka, Hrvatski je sabor u četvrtak ušao u dan u kojemu će raspravljati o zakonskim prijedlozima za cjelovitu mirovinsku reformu.
- S tim paketom učinit ćete hrvatske građane ovisnicima, invalidima, korisnicima socijalne pomoći, a ne budućim umirovljenicima, saborska rasprava o reformi skriva se iza saslušanja Ivice Todorića u Londonu, mirovinska reforma ima niz štetnih mjera - poručili su Božo Petrov (Most), Gordan Maras (SDP) i Ivan Sinčić (ŽZ) na početku saborske sjednice te zatražili stanku kako bi se njihovi klubovi konzultirali o predloženoj reformi.
- Vladi nije u interesu da građani čuju da reforma ide na njihovu štetu, da se nije prihvatio ni jedan SDP-ov prijedog - rekao je Maras i resornom ministru Marku Paviću, uz napomenu da je po struci meteorolog, uručio prognostičku kartu koja predviđa kišu u cijeloj Hrvatskoj nakon provedene reforme.
Petrov pak ističe da je očekivao da će Vlada povući paket zakona, da je 2. stup trebao omogućiti da mirovine budu sigurne i stabilne, a da ga Vlada uništava.
Branko Bačić (HDZ) odbacuje te kritike i opetuje potrebu mirovinske reforme, ističe da je ona nužna zbog održivosti sustava. Podsjeća i na mjere koje je aktualna Vlada poduzela za povećanje mirovina, pa su one porasle za 6, 4 posto.
- Mirovine nisu povećane 6,4 posto, jer se ne radi o povećanju, nego mehanizmu usklađivanja mirovina s rastom cijena i plaća. To je očuvanje kupovne moći, vrijednosti mirovina, a ne rast - uzvraća Silvano Hrelja (HSU).
Podsjetimo, resorni ministar Marko Pavić tvrdi da će omogućiti povećanje mirovina, dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava i ojačati drugi mirovinski stup.
Mirovinskom reformom predviđa se produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina života već od 2033., oštrija penalizacija prijevremenog umirovljena od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup.
"Mirovinska reforma dugoročno će osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun, 11,3 milijardi kuna do 2040., povećanje rata u drugom stupu i povećanje mirovina ", ističe ministar Pavić i ustraje kako je reforma nužna te da bi bez nje građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici.
Oporbeni čelnici ocijenili su predloženu mirovinsku reformu "sanacijom mirovinskog sustava a ne reformom", "udarom po običnim građanima", te "reformom po načelu radi dulje, primaj manje i živi još teže".
Sindikati nezadovoljni predloženim zatražili su povratak dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje te najavili mogućnost prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.
Zakonski paket mirovinske reforme čine Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o dodatku na mirovine, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.