Hrvatska kuna postala je službeno sredstvo plaćanja u svibnju 1994. godine, kada je zamijenila hrvatski dinar, koji je bio u uporabi od proglašenja samostalnosti 1991. godine. Od 1994. do danas od izvornih novčanica građani su gotovo zaboravili na novčanicu od pet kuna. Zelenu novčanicu s portretima Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog godinama nisu vidjeli u svojim novčanicima, iako je njeno izdanje iz 2001. godine i dalje zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

- Novčanica od 5 kuna, izdanje 31. listopada 1993. prestala je biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007. Navedena novčanica zamijenjena je novom izdanja 7. ožujka 2001. na kojoj je izmijenjen naziv "Narodna banka Hrvatske" u "Hrvatska narodna banka", dopunjena dodatnim zaštitnim obilježjima te je i dalje zakonsko sredstvo plaćanja - odgovorili su nam iz HNB-a.

Za razliku od 'Zrinskog i Frankopana', ljubičasti 'Juraj Dobrila', odnosno izvorna ljubičasta novčanica od 10 kuna iz 1993. godine, više ne vrijedi.

- Novčanice od 10 kuna s datumom izdanja 31. listopada 1993. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2001., a novčanice od 10 kuna s datumom izdanja 15. siječnja 1995. prestale su biti zakonsko sredstvo plaćanja 1. travnja 2007. Novčanica od 10 kuna (ljubičasta, izdanje 31. listopada 1993.) povučena je iz optjecaja zbog unapređenja njezinog dizajna - odgovorili su nam iz HNB-a.

Zbog natpisa ‘dvjesta’ koji krasi novčanicu od dvije stotine hrvatskih kuna, zadnjih se dana sve glasnije priča kako bi se ona mogla povući iz uporabe. I dok građanima pravopisna greška ne igra veliku ulogu, jezikoslovci se bune da natpis nije ispravan.
Kažu kako je s obje strane novčanice otisnuto ‘dvjesta’ kuna, a bilo bi ispravnije da piše ‘dvjesto’. Ipak, iz Hrvatske narodne banke poručili su da zasad ne razmatraju povlačenje te novčanice iz uporabe. Profesorica hrvatskog jezika, Karla Krajčik objašnjava da nije riječ o pravopisnoj pogrešci.

- Na novčanici je korišten arhaizam, odnosno zastarjelica. S obzirom da imamo sto kuna, bilo bi ispravno da imamo i dvjesto, a ne dvjesta kuna - kaže Krajčik. Smatra da se ‘dvjesta’ svejedno može koristiti jer je to naziv koji potječe iz staroslavenskog.

- No, kroz godine se to sve manje i manje koristilo, tako da smo na kraju došli do ‘dvjesto’ - kaže Krajčik i pritom naglašava da bi po njenom mišljenju najispravnije bilo koristiti naziv ‘dvije stotine’. S njom se slažu i brojni jezikoslovci koji kažu da izraz ‘dvije stotine’ ima i težinu i ozbiljnost.

Spornu novčanicu od dvije stotine kuna krasi slika Stjepana Radića, poznatog hrvatskog političara i književnika te jednog od velikana hrvatske povijesti. S druge strane novčanice, na njenom naličju, otisnuti su samo neki od simbola Osijeka - Trg presvetog trojstva, Osječka tvrđa i zgrada Sveučilišta.

Iako prije nisu obraćali pažnju na pogrešan natpis na novčanici, Osječani se sada boje da bi njenim povlačenjem iz optjecaja mogli izgubiti jedini hrvatski novac koji krase simboli Osijeka. No, ako HNB ostane pri odluci da ne povuku novčanicu, Osječani nemaju razloga za brigu.