Nakon što je Vlada krajem prošle godine krenula u postupno smanjenje subvencija na energente kućanstvima, poskupjelo nam je grijanje na struju i plin, centralno na toplane, no na tržištu su, neovisno o Vladi, porasle i cijene sve popularnijih peleta, kao i ogrjevnog drva, koje i dalje koristi najviše kućanstava u Hrvatskoj, čak polovica. Centralno grijanje na toplane, koje imaju Zagreb, Osijek, Sisak, Zaprešić, Osijek, Sisak, Velika Gorica i Karlovac, i dalje je najpovoljnije, nakon njega slijedi grijanje na plin, dok je grijanje na struju najskuplje. Zagrijavanje prostora na drva i pelete povoljnije je od struje, no cijene peleta su u zadnje vrijeme jako rasle, čak i dvostruko.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

- Mirovine su male, a cijena po metru kupovnih drva iznosi od 100 do 120 eura. Zato mi ujesen uglavnom kako bismo smanjili troškove i izdatke siječemo drva u svojim ogradama - govore nam dva Ivana iz zaseoka Bartulovići u Zagvozdu.

Zatekli smo ih kako na suncu lagano pile drva. Od Bartulovića saznajemo kako je potrošnja drva uglavnom povezana s vremenom. Kad je jugo i temperature su više potrošnja je do deset posto manja. Tada vatru treba, govore nam, ‘prigušiti’, a kad je bura onda treba rasplamsati i ‘otvoriti’ da jače grije. Jedan broj stanovnika, uglavnom mladih koji su izgradili nove obiteljske kuće ugradili su klime i podna grijanja na struju čija je potrošnja za jednu obitelj koja koristi površinu od 100 kvadrata mjesečno 200 i više eura.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL Na jugu Hrvatske, u Pločama, tročlana mlada obitelj u renoviranom stanu od 60 m2 grije se uz pomoć podnoga grijanja na struju. Budući da imaju dijete od godinu i pol, koje dane provodi u igri na podu, u dnevnom boravku grijanje gotovo pa i ne gase od studenoga do kraja veljače, odnosno početka ožujka. Ponekad uključe i podno grijanje u kupaonici, a s vremena na vrijeme, kad se temperature vani spuste ispod nule, griju i spavaću sobu.

Obitelj kuha na plin, pa je uz podno grijanje najveći potrošač električne energije bojler za toplu vodu, a račun za struju im je za studeni iznosio oko 160 eura. Za prosinac su struju platili 175 eura jer su malo više grijali, zato što je bilo manje sunčanih dana, pa je u stanu bilo hladnije. Za razliku od renoviranog stana s podnim grijanjem, brojne obitelji se u Pločama i okolici griju uz pomoć klima-uređaja. Tako dvočlana obitelj kuću od 80 m2 grije na klimu, odnosno griju samo dnevni boravak i kuhinju jer tu najviše borave. Budući da su većinu dana na poslu, klimu upale oko 15 sati te je ugase oko 23 sata, kad odlaze na spavanje.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL Osim dnevnog boravka, u kupaonici im je uvijek na lagano upaljen radijator koji cijelo vrijeme održava određenu temperaturu. Njima je također grijanje glavni faktor potrošnje električne energije, a za studeni im je račun za struju iznosio 75 eura. Za prosinac je bio nešto viši, pa su platili ukupno 85 eura struje.

Peleti su postali jako popularni pa je s desetak tisuća potrošača prije deset godina njihov broj do danas narastao na oko sto tisuća. U rujnu prošle godine Vlada je, podsjetimo, odlučila postupno smanjivati subvencije na struju i plin te centralno grijanje iz toplana, uvedene u energetskoj krizi prije nekoliko godina. Tvrdi da je tržište sad stabilno i da subvencije pomalo mogu biti smanjivane, a potpuno ukinute kroz godinu dana.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL - Bilo je poskupljenja, i to velikih poslije korone. Inače, mjesečno me košta između 150-160 eura što je sigurno manje nego što su drva. Možda nisam baš realna zato što sam samo na moru i ovdje znaju biti dobre hladnoće. Trenutačno je vreća od 15 kilograma 4,95 eura i traje 1-2 dana, ovisno o hladnoći. Drva dođu od 350 do 400 eura i ne traju jedan mjesec. Ako još platim cijepanje - neisplativo. Pelete od 1. 10. do 30. 4. stoje me 1150 eura i ostane poneka vreća, na to treba platiti i prijevoz oko 100 eura, ako nema vlastitog prijevoza - priča nam sugrađanka Ljerka.

I peleti su poskupjeli unatrag tri godine, pri čemu najznačajnije početkom ove godine - kilogram je s prošlogodišnjih 0,32 eura skočio na 0,53 eura, pakiranja od 15 kilograma, koja su donedavno stajala tri, četiri eura, sad dosežu i cijenu od pet, šest, pa i više, čak do osam eura. Mjesečni trošak ove vrste grijanja za prostor od 50 četvornih metara tako je porastao s 45 na 65 eura, čak i više.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL - Znatno se smanjio broj onih koji koriste klasično grijanje na drva. Ili se to meni čini ili je broj nas rezača porastao - kaže Milić Milić, koji je nadimak Doktor dobio još dok je radio kao mladi konobar.

- Ne, ozbiljno, unatoč tome što je jako puno onih koji su prešli na ekološki prihvatljiviji energent plin, pa u posljednje vrijeme i na pelet, a ima onih koji se griju i na struju, drvo je još opcija starijim kućanstvima. Ona koja su do sada imala centralno grijanje na čvrsto gorivo, peći na drva puno su lakše prešla na neki drugi energent, za koji Zeleni tvrde da je ekološki čistiji. Po mome mišljenju, drvo je zdravo, za razliku od godina kad sam ja počinjao s rezanjem, tad su se još za grijanje koristili ugljen i nafta, na benzinskim crpkama bile su crpke isključivo na kojima je pisalo lož ulje, u biti to je bila ista ona nafta koja se sipala u automobile i druga vozila s dizel motorima, samo bi bila obojena, u crvenu boju. Snalazili su se ljudi uvijek, kako umiju i znaju. Mislim da su danas ljudi puno osvješteniji kad je u pitanju energent koji će za grijanje koristiti. Istina, cijena, odnosno trošak grijanja je jako bitna stavka.

Foto: Ivana Ivanovic/PIXSELL Donedavno je drvo bilo najjeftinije, ali trenutačno mu je plin velika konkurencija. Ljudi koji imaju veće obiteljske kuće, recimo po katu i sedam radijatora u prosjeku za grijanje i toplu vodu, troše oko 80 eura. To stoji oko jedan kubični metar drveta, ne vjerujem da bi on mogao grijati toliki prostor, uz njega bi trebao raditi i električni bojler za toplu vodu, pa je lako izračunati što se više isplati. Jest da su mi plin i pelet konkurencija, ali treba biti realan. Mislim da će stariji i dalje ostati kod klasičnog grijanja te da ćemo mi rezači imati dovoljno posla jer, iskreno govoreći, i nas je sve manje jer se mladi ne odlučuju za taj posao koji je jako težak i opasan - rekao je Milić.

Stručnjaci za energente daju i neke preporuke - stambeni prostor se najviše hladi noću, kad su i vanjske temperature najniže, zato nije uputno tad gasiti grijanje, dapače. Prostor će se do jutra ohladiti i trebat će puno energije da se opet zagrije, zbog čega je i noću potrebno održavati ugodnu toplinu, zahvaljujući kojoj sutradan neće biti potrebno jako “loženje”. Savjetuje se grijanje uključiti prije spavanja, oko 22, 23 sata, odnosno upaliti ga tad namještanjem sata.