Prema pisanju slovenskih medija njihov Ustavni sud poništio je Zakon o ograničenju i raspodjeli valutnog rizika između zajmodavaca i zajmoprimaca kredita u švicarskim francima nakon što je u ožujku obustavljena njegova primjena. Između ostalog slovenski ustavni suci utvrdili su da nisu ispunjeni uvjeti za retroaktivnost zakonskih odredbi.
Slovenski bankarski sektor ovu odluku ne doživljava kao svoju pobjedu već kao potvrdu da živimo u uređenoj pravnoj državi, Udruženje banaka Slovenije napisalo je u svom odgovoru, piše slovenski N1. Ustavni sud obustavio je provedbu zakona radi uređenja tog pitanja u ožujku, suglasivši se s prijedlogom devet banaka koje su podnijele inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona.
- Primjena zakona donijela bi nesagledive štetne posljedice za stanovništvo, gospodarstvo i državu. Odluka o ukidanju Zakona o ograničenju i raspodjeli valutnog rizika između zajmodavaca i zajmoprimaca kredita u švicarskim francima vrlo je važna za bankarski sektor, cjelokupno gospodarstvo, ali i za stanovništvo jer potvrđuje nalaze struke o istinsku retroaktivnost i na neki način predstavlja presedan, jer, između ostalog, u obrazloženju jasno ističe da se radi o povratnom djelovanju zakona u cjelini, a ne samo o povratnom djelovanju pojedinih njegovih odredaba.
- smatraju banke.
Središnja slovenska banka ovim povodom navodi kako razumije da su potrošači slabija strana u odnosima s bankama, ali smatra da zakon to pitanje nije riješio na adekvatan način.
- Budući da pitanje kredita u švicarskim francima ostaje neriješeno odlukom Ustavnog suda, Banka Slovenije, zajedno s drugim dionicima, radi na uspostavi učinkovitih mehanizama za rješavanje ovog problema - dodali su.
Slovenska Udruga Franak razočarana je odlukom Ustavnog suda te kažu: "Posebno smo razočarani jer su slični zakoni u drugim zemljama prošli ocjenu ustavnosti, a i Europski sud za ljudska prava je prije nekoliko dana presudio da hrvatskim zakonom nisu povrijeđena prava banaka ."
Hrvatsko pitanje kredita u švicarskim francima
Hrvatski korisnici kredita u švicarskim francima čekaju sjednicu Vrhovnog suda u Zagrebu čiji suci trebaju 20. prosinca raspravljati o pitanju imaju li građani koji su konvertirali kredite iz švicarskog franka u euro pravo na obeštećenje. Sjednica je odgođena za jedan dan "zbog smrtnog slučaja i nemogućnosti većeg broja sudaca građanskog odjela da prisustvuju nastavku sedme sjednice", navode s Vrhovnog suda.
Ako Vrhovni sud presudi u korist oštećenih građana, oko 90 posto banaka u Hrvatskoj moglo bi, prema pisanju medija, isplatiti građanima u ime obeštećenja između 20 i 25 milijardi kuna.
Udruga Franak još 2012. tužila osam banaka
Slučaj datira iz travnja 2012. kada je Udruga franak podignula kolektivnu tužbu protiv osam hrvatskih banaka kojom se pokušavalo dokazati nedopuštena i nepoštena primjena valutne klauzule u 'švicarcima', kao i primjena ugovorene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz svih ugovora o kreditima s valutnom klauzulom sklopljenima do 31. prosinca 2010.
Tužba se temeljila na kršenju odredaba iz Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača koji su vrijedili u vrijeme sklapanja pojedinih ugovora o kreditima.
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je u srpnju 2013. kao sudac zagrebačkog Trgovačkog suda presudio da je svih osam tuženih banaka ugovaralo nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli te nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke u svim potrošačkim ugovorima o kreditu ugovorenim između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008.
Dobronićevu odluku potvrdio je pet godina kasnije Visoki trgovački sud koji je odbio žalbe tuženih banaka kao neosnovane. Odluku Visokog trgovačkog suda potvrdio je u rujnu 2019. Vrhovni sud, dok je Ustavni sud u veljači 2021. odbacio tužbu banaka.