Nekoliko stotina migranata u šumama iznad Velike Kladuše napravilo je novi improvizirani kamp u i oko bivše toplane, u blizini privremenog prihvatnog centra Miral.
POGLEDAJTE VIDEO: Migranti napravili novi kamp kod Velike Kladuše
Iznad Mirala, koji je pod kontrolom IOM-a, nalazi se veliki broj migranta koji bez struje, vode i hrane provodi dane u nadi da će uspjeti u gameu (naziv koji migranti koriste za pokušaje prelaska granice).
Tučnjave i svađe su česte, tenzije rastu, a lokalna vlast traži zatvaranje centra Miral, što bi značilo još nekoliko stotina migranata na ulici.
Stanovnici obližnjih sela uglavnom kažu da nemaju problema s migrantima, a mnogi ih puštaju da si kod njih natoče pitku vodu.
Svijet manje tolerantan prema migrantima, Hrvatska četvrta na listi
Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazuje istraživanje Gallupa objavljeno u srijedu, a Hrvatska je, prema tom istraživanja, četvrta na listi zemalja u 2019. koje najmanje prihvaćaju migrante, dok je Sjeverna Makedonija prva.
Gallup je 2016., nakon migrantske krize koja je pogodila Europsku uniju, osmislio Indeks prihvaćanja migranata, temeljen na stavovima o življenju migranata o ispitanikovoj zemlji, tome kakav je stav ispitanika prema mogućnosti da mu migrant postane susjed i da oženi člana njegove obitelji.
Gallup je postavio ta tri pitanja u 140 zemalja 2016., a 2017. je u istraživanje uključeno dodatnih pet zemalja sa 140 tisuća ispitanih metodom intervjua.
Najveći indeks - 8,46 od mogućih 9 - ima Kanada, dok najmanji indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u Sjevernoj Makedoniji.
Iza Sjeverne Makedonije, po neprihvaćanju migranata je Mađarska, pa Srbija, dok je na četvrtom mjestu Hrvatska, čiji je indeks 1,81.
Potom slijede Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Latvija, Tajland, Slovačka i Turska.
U prethodnom Gallupovom istraživanju indeks Hrvatske bio je 2,39 te je Hrvatska bila deseta po neprihvaćanju migranata, a Sjeverna Makedonija i tada je bila na prvom mjestu.
Nakon Kanade najtolerantniji su prema migrantima Islanđani, Novozelanđani, Australci, stanovnici Sierra Leonea te građani SAD-a.
Od europskih zemalja među najtolerantnijima su Švedska (osmo mjesto) i Irska (deseto mjesto).
Najveće promjene prema neprihvaćanju zabilježene su u Peruu, Ekvadoru i Kolumbiji, nakon što je u te zemlje došlo puno Venezuelanaca koji bježe od ekonomske katastrofe u zemlji.
Bosna i Hercegovina, u kojoj se isto trenutno nalazi velik broj bliskoistočnih migranata, također je zabilježila veliki pad sklonosti prihvaćanju migranata, odnosno dvanaesta je na popisu zemalja s najoštrijim trendom prema neprihvaćanju migranata.
Globalno je indeks pao s 5,34 u 2016. na 5,21 u 2019., što je ponajviše potaknuto spomenutim promjenama u odnosu prema migrantima u latinoameričkim zemljama.
Europska unija u srijedu će predstaviti plan promjene postojećeg sustava prihvata migranata, po kojemu bi članice imale pravnu obvezu prihvatiti određeni udio migranata, čemu se protive zemlje Višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka).