Nakon sastanka s ministrom rada i mirovinskog sustava nisu se osjećali ništa bolje. Naprotiv. Rečeno im je da su zakasnili, da su bili nespremni, kao da se tek nedavno doznali da Hrvatska 1. srpnja ulazi u EU. Gotovo 150 radnika u špediciji u 24 tvrtke koje djeluju u Međimurskoj županiji 1. srpnja dočekat će kao nezaposleni. Nakon sastanka s ministrom Mirandom Mrsićem koji im je mogao ponuditi samo paket mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ostao im je gorak okus.

- Prava je istina da je država zaboravila na nas. Na vrijeme smo slali dopise i upozoravali da ćemo postati kolateralne žrtve ulaska Hrvatske u EU. Upozoravali smo da ćemo zbog nacionalnog interesa Hrvatske završiti na ulici. Iz Ministarstva vanjskih poslova poručili su nam da se javimo u Ministarstvo financija jer spadamo k njima!? Nebuloze - kažu. Za razliku od carinika koje će, barem većinu, država zbrinuti na nekim drugim poslovima, privatne otpremničke tvrtke većini će radnika vratiti radne knjižice.

Šezdeset i pet posto njih su žene, ekonomistice sa srednjom stručnom spremom u dobi od 40 do 50 godina. Muškarci su uglavnom metalske struke. Oni imaju više šanse za novi posao. 

- Svrstava nas se u isti koš s gubitašima, tvrtkama koje otpuštaju zbog problema u poslovanju. Naše tvrtke posluju dobro, ne bi opstale da nije tako. Plaćaju sve obveze i nemaju dugove - ističu zaposlenici u špediterskim tvrtkama.

Ministar Mrsić iznio je podatak da će oko 5000 radnika u Hrvatskoj zbog ukidanja granica i carinskih procedura ostati bez posla. Mobilni timovi Zavoda za zapošljavanje obišli su špediterske tvrtke, snimili stanje i predložili nekoliko modela zbrinjavanja viška radnika, putem promjene djelatnosti, doškolovanja, poticanja novog zapošljavanja i slično.

- Sve to lijepo zvuči na papiru, ali da je tako lako iskoristiti te mjere zapošljavanja, ne bi na burzi bilo toliko ljudi. Govori se da će nas se zbrinuti s otpremninama. Za 20 godina staža može se dobiti 30.000 kuna. I to bi trebalo biti dovoljno za samozapošljavanje ili čekanje mirovine? - ogorčeni su špediteri koji nisu dobili odgovor kako su slične probleme riješile susjedne države poput Mađarske i Slovenije. Čuli su od kolega da postoji Fond za globalizaciju EU, iz kojih se špediteri mogu obeštetiti. No, o tome se zasad kod nas ne govori.