Sud u Karlovcu je inače sud koji je u dosadašnjem radu pokazao spremnost na prihvaćanje pilot projekata, novih metoda rada i istraživanje radnih procesa i u okviru toga se ishodovala jedna darovnica iz norveškog financijskog mehanizma. Drago mi je da se pravosudna tijela počinju aktivirati i u međunarodnim aktivnostima, a Karlovac je tu jedan od svjetlih primijera. Također rad sudova na području Karlovca je krenuo u pozitivnom smjeru, broj predmeta opada i nadamo se da će tako biti i u budućnosti, kazao je ministar pravosuđa Ante Šprlje u ponedjeljak u Karlovcu nakon obilaska radova na obnovi zgrade suda u Karlovcu koju je obišao u pratnji predsjednika suda Ivana Perkovića i karlovačkog župana Ivana Vučića.
Vrijednost obnove zgrade suda je 34 milijuna kuna i većina sredstva se financira darovnicom Norveške. Osim radova na zgradi suda ministar je posjetio Općinski i Županijski sud u Karlovcu koji su trenutno izmješteni na privremene lokacije, a nakon obilaska radova održao je sastanak s predsjednicima pravosudnih tijela i upraviteljima kaznenih tijela Karlovačke i Ličko senjske županije.
Upitan da komentira uvođenje prekovremenog rada sudaca kako bi se smanjio broj predmeta, kazao je da se trenutno rade analize koji sudovi imaju potrebe za time, te da će se uskoro znati točno na kojim sudovima bi se uveo prekovremeni rad. Naglasio je da bi se on u pravilu odnosio na drugostupanjske sudove.
- Tu smo identificirali najveći problem, jer predugo se riješavaju žalbeni postupci. Trenutno radimo analize koliko će biti potrebno predmeta godišnje riješavati na toj razini, a po toj analizi ćemo odrediti koji će to biti broj sudaca, a onda tek koliki će taj financijski dio reforme iznositi – kazao je ministar. Upitan da komentira najave MOST-a da će se mijenjati ovršni zakon kako bi se bolje zaštitili ovršenici, ministar je naglasio da se reforma MOST-a poglavito odnosila na zaštitu jedine ovršenikove nekretnine neophodne za život ovršenika i njegove obitelji.
- Već je napomenuto da se tu ne radi o zaštiti bilo koje nekretnine, jer ona može biti iznimno vrijedna, nećemo štititi ničije vile i skupe stanove, već onome što je nužno kao osnovni životni prostor ovršenika i njegove obitelji. Već se pomalo formira ekipa koja će raditi smjernice za tako nešto, a onda ćemo formirati i radnu skupinu – kazao je Šprlje. Upitan da komentira rok za rješavanje problema sporost sudova i koliko je zaostalih, neriješenih premeta kazao je da zbog informatičkog problema još nemaju podatke sa prekršajnih sudova, no što se tiče ostalih sudova radi se o nešto ispod 500.000 premeta.
Dodao je da je plan da se do kraja mandata taj broj predmeta pokuša prepolovi, čime bi se sudovanje u Hrvatskoj dovelo na razinu „redovnog“ sudovanja, na razini drugih europskih sudova.
Hoće li nešto poduzeti po pitanju nepovjerenja građana u pravosuđe i u sustav, te je li to na tragovima najava mijenjanja ZKP-a, ministar je kazao: "Što se tiče povjerenja građana u pravosudni sustav ono će se moći popraviti jedino kada pravosuđe dovede broj premeta i duljinu trajanje postupka na jednu razumnu razinu, to je jedan od glavnih razloga zašto građani nemaju povjerenje u pravosuđe. Naravno, borba protiv korupcije je jadan od visoko postavljenih ciljeva i u tom smislu će ići i određena refroma ZKP-a. Tu se konzultiramo sa čelnicima pravosudnih tijela, oni koji u biti najviše primijenjuju Zakon o kaznenom postupku i identificiramo one dijelove ZKP-a gdje ćemo moći postići određene napretke. Još uvijek se analizira točno koji dijelovi su potrebni za mijenjanje, Državno odvjetništvo imao svoje određene prijedloge, s g. Cvitanom sam već razgovarao, no zasada ih ne bi iznosili u javnost jer se još usuglašavaju stručni stavovi oko izmjena ZKP-a".
Upitan da komentira razrješenje Dragana Lozančića ministar nije htio ništa komentirati, kao niti istek mandata ustavnih sudaca.