Raspad Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, kraće SSSR, u prosincu 1991., najveća je geostrateška promjena svijeta od poraza nacističke Njemačke i kasnije podijele svijeta.
- Da nije bilo traljavog pokušaja prevrata 20. kolovoza 1991. i privremenog izoliranja predsjednika Sovjetskog Saveza u Forosu na Krimu, najveća geopolitička promjena u modernoj povijesti možda bi bila sporija i drukčija - rekao je za 24sata prof. dr. Tvrtko Jakovina, ugledni povjesničar razdoblja 20. stoljeća.
- Ovako, nastojanje da se zaustave reforme Mihaila Gorbačova, perestrojka i glasnost, a još više njihovo sporo i loše provođenje, raspad sovjetskog imperija u Istočnoj Europi, završio je propalim pučem tvrdolinijaša - objašnjava prof. Jakovina. Gorbačov se uz pomoć Borisa Jeljcina vratio u Moskvu. Šef KGB-a Pugo i maršal Ahromejev, vojni savjetnik predsjednika SSSR-a, ubili su se. Ostali su uhićeni.
- Sad su republike bile glavne, a krizu je iskoristio Boris Jeljcin, koji je ubrzao jedan smjer mogućeg završetka jedne epohe u povijesti - prisjeća se Jakovina. Neovisnost su proglasile baltičke republike, pa onda i druge sastavnice komunističkog imperija. Gorbačov je odstupio 15. 12. 1991., komunistički simboli su skinuti s Kremlja, uzdignuta je ruska zastava, ukinuta sovjetska himna. Bilo je to pretvaranje supersile u drugorazrednu državu koja se gušila u korupciji i bijedi. Američki predsjednik Bush 1992. je objavio da je SAD pobijedio u Hladnom ratu.