STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto i nadoknadio dio jučerašnjeg gubitka.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,45 posto, na 7.300 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,05 posto, na 15.945 bodova, a pariški CAC 0,53 posto, na 7.082 boda.
Pritom su najviše porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, prosječno 0,8 posto, dok je turistički sektor oslabio 0,4 posto.
Ulagači su oprezni zbog širenja koronavirusa u Europi, što je neke zemlje navelo na uvođenje strožih epidemioloških mjera. To bi, pak, moglo usporiti oporavka gospodarstava od koronakrize.
I na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,1 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 0,4 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, oko 0,2 posto.
Na burzama vlada oprez jer se očekuje zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, zbog čega rastu prinosi na američke državne obveznice.
- Puno se toga događa u posljednje vrijeme. Prinosi na 10-godišnje američke obveznice rastu, a dolar je snažan, što je malo nezgodno za azijske burze jer će mnoge lokalne valute oslabiti, pa će dio kapitala na temelju razlika u kamatama otići s lokalnih tržišta - kaže Carlos Casanova, ekonomist u švicarskoj banci UBP.
Uz to, središnje banke u regiji zaoštravaju monetarnu politiku. Tako su jutros monetarne vlasti Novog Zelanda zbog jačanja inflacijskih pritisaka povećale kamatne stope drugi mjesec zaredom.
U četvrtak će zasjedati čelnici središnje banke Južne Koreje, a očekuje se da će ključnu kamatu povećati za 0,25 postotnih bodova.
Azijskim ulagačima ne pomaže ni oprez na Wall Streetu. Jučer su Dow Jones i S&P 500 indeks blago ojačali, dok je Nasdaq pao drugi dan zaredom.
U ponedjeljak je predsjednik SAD-a Joe Biden imenovao Jeromea Powella za čelnika Feda. To je drugi mandat Powella na čelu Feda, što znači da ne bi trebalo doći do naglih promjena u monetarnoj politici, dok se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Međutim, u SAD-u je inflacija u listopadu dosegnula najvišu razinu u 30 godina, a već se pet mjeseci kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.
A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.
Tako sada analitičari i trgovci očekuju povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova do idućega lipnja, dok se dosad povećanje cijene novca očekivalo u srpnju.
- Tržište je bez jasnog smjera zbog praznikom skraćenog tjedna i povodi se za očekivanjima u vezi povećanja kamata, što ulagačima daje dodatni razlog za povlačenje zarade s precijenjenog tržišta - kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research.
U četvrtak se na Wall Streetu neće raditi zbog Dana zahvalnosti, dok će se u petak raditi skraćeno.