Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u Intervjuu tjedna Media servisa i komentirala zaposlenicu u Ministarstvu s krivotvorenom diplomom, izlazak iz Vlade ako se rekonstrukcijom ugrozi reforma obrazovanja, govorila je o tome kako teku edukacije profesora i što za Hrvatsku znači pristupanje CERN-u. S ministricom je razgovarala Andrea Barać.
Na pitanje stoji li i dalje čvrsto iza riječi da će istupiti iz Vlade ako dođe do rekonstrukcije kao posljedice širenja saborskog Kluba Milana Bandića, ministrica je rekla:
- To je pozicija HNS-a. Osobno, kao ministrica imam jasne planove vezane uz reformske procese. Sigurno me ne zanima pozicija ministrice samo da zauzimam takvo mjesto. Takvi procesi koji bi ugrožavali reformske procese meni ne odgovaraju. Moja pozicija je takva da imam i drugih planova u svom životu.
Osvrnula se na slučaj zaposlenice Ministarstva koja je krivotvorila diplomu s Hrvatskih studija.
- Treba jasno reći da ona nikada nije imala ugovor na neodređeno vrijeme. Kada se s njom sklopio ugovor, odmah se pristupilo provjeri diplome i onda je zaposlenica dobila otkaz, kao i svi nadležni, jer se radi o postupku u kojem policija i DORH imaju posla. Ovo nije rezultat slučajnosti,nego procesa koji se redovito provodi. Prije toga, ta je zaposlenicama određeno vrijeme radila administrativne poslove vezane uz projekte, dakle, ništa prezahtjevno.
Dodaje kako nije sigurna je li potrebna provjera diploma kad je riječ o zaposlenju na određeno vrijeme, ali je obavezna pri zapošljavanju na neodređeno.
- Jednako tako, u idućih godinu dana trebale bi se provjeriti diplome svih zaposlenih u sustavu koje nisu provjerene. Ne treba to biti odmah i navrat-nanos, ali to svakako treba učiniti jer ovdje se ipak radilo o diplomi nastavničkog studija.
U analizi 2018. godine Divjak najviše ističe eksperimentalnu fazu kurikularne reforme. Kaže, prvo polugodište prošlo je s izvanrednim rezultatima, krenulo se u kompletnu rekonstrukciju strukovnog obrazovanja, ali i povuklo se 10 puta više sredstava iz fondova EU-a za znanost nego godinu prije. U 2019. najveći izazov je reforma koja frontalno ulazi u sve škole. Edukacija profesora već je počela, a tijekom siječnja i veljače odvijat će se više od tisuću radionica za 36 tisuća profesora i nastavnika.
Što je s evaluacijom?
- U 12. mjesecu objavili smo preliminarne rezultate nakon prvog polugodišta baš u vezi s edukacijom.Bile su top tri teme: želi se puno više u vrednovanju i ocjenjivanju, posebno u formativnom vrednovanju - kako naučiti učenika da uči. Druga tema je vezana uz nove metode rada - kako raditi u grupi, istraživački, kako rješavati probleme, interdisciplinarno povezivati predmete. Kako svrsishodno upotrebljavati tehnologiju da učenici budu motivirani, a da se postižu bolji ishodi učenja.
Dosta se razmišlja o tome kako učenike motivirati na čitanje lektire, jer dosadašnji način očito nije urodio plodom. Divjak kaže kako se na tome radi u novom kurikulumu hrvatskoga jezika koji predviđa puno više proizvoljnih djela.
- Nastavnik u razredu, jer poznaje svoje učenike, može preporučiti nešto što će ih motivirati, a pritom ne mora postojati povijesni slijed, tematski se mogu obrađivati i suvremena djela, njih treba staviti u izborni dio lektire. Posebno je važno da se o tome razgovara, a ne da se piše dnevnik čitanja i da se sporadično vade pitanja iz lektire.
Tvrdi da i dalje postoje profesori koji ne misle tako.
- Neki misle da učitelju sve treba propisati i da učitelj učeniku sve mora propisati. To se ne smije dogoditi jer ako se to dogodi, onda smo promašili smisao kurikularne reforme u tom dijelu.
Nakon 23 godine, ministrica je najavila izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika, koji je u javnom savjetovanju i očekuje da će biti usvojen na proljeće. Prvi put se uvodi nagrađivanje.
- Ideja je da se svake godine prepozna, recimo, 500 najboljih učitelja koji su postigli najbolje rezultate te godine i da ih se nagradi, a, s druge strane, da se sustav napredovanja drugačije postavi. Povećani su kriteriji, prepoznati su različiti aspekti kvalitete rada nastavnika.
Hrvatska 28. veljače postaje članica CERN-a, Divjak ne krije zadovoljstvo.
- Dokaz da ste izvrsni u znanosti je i to da pripadate ovakvim elitnim klubovima. No značaj CERN-a je puno širi. Uzmimo u obzir da je Hrvatska već pokušavala ući u CERN pa joj to nije uspjelo, a ovaj smo put uspjeli, i to uz visoke ocjene Povjerenstva koje nas je ocjenjivalo.
Najavila je i da se imaju namjeru priključiti udruženjima koja se više bave društvenim znanostima.
- To je važno jer ne postoji nacionalna znanost, nego znanost dobra koja je prepoznata na međunarodnoj sceni i ona koja to nije, koju ja zovem kućna radinost. Od toga se moramo odmaknuti jer mi nismo toliko bogati. Mi njih bez međunarodne priznatosti moramo onemogućiti i jasnu poruku slati što mi od znanosti u Hrvatskoj želimo.