Više kineskih letjelica otkriveno je oko Tajvanskog tjesnaca, neke su prešle srednju liniju. Mogući simulirani napad na Tajvan. Tajvanske snage su upotrijebile emitiranje upozorenja, patrolne avione, patrolne pomorske brodove i kopnene raketne sustave kao odgovor na ovu situaciju, objavilo je tajvansko ministarstvo obrane te su izdali upozorenje i stavili u pripravnost zračne izviđačke patrolne snage, mornaričke brodove i rakete kako bi se nosili sa situacijom.
POGLEDAJTE VIDEO: Kina ispalila rakete
Situacija na Tajvanu se ne smiruje. Qin Gang, kineski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da SAD "mora snositi punu odgovornost za trenutačnu situaciju u Tajvanskom tjesnacu". Kina je, prema programu, danas trebala završiti vojne vježbe, najveće ikad u tom području. Situacija dosta nalikuje na situaciju u veljači na granici Rusije i Ukrajine. Naime, tad je Rusija, također pod izlikom vojnih vježbi, gomilala više od 100.000 vojnika na granici s Ukrajinom.
Tvrdili su da neće napasti Ukrajinu, ali su američke tajne službe tvrdile da im je to u planu. Moskva je ismijavala te navode, da bi krajem veljače krenula u napad, odnosno, kako oni to zovu, specijalnu operaciju. Isto tako, danas, Kina ima velike vojne vježbe na granici s Tajvanom, a kineski predsjednik Xi Jinping nedavno je obećao realizirati ujedinjenje s Tajvanom, iako tad nije izravno spomenuo korištenje sile.
- Tajvanski nezavisni separatizam najveća je prepreka postizanju ujedinjenja domovine te je najozbiljnija skrivena opasnost nacionalnome pomlađivanju. Nitko ne treba podcjenjivati čvrstu odlučnost kineskog naroda, čvrstu volju i snažnu mogućnost da brane nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Povijesni zadatak potpunog ujedinjenja domovine mora biti ispunjen i definitivno će biti ispunjen - rekao je kineski predsjednik.
Stručnjaci tvrde da Kini ne bi trebao biti problem zauzeti Tajvan, s obzirom na to da u vojsku ulaže oko 200 milijardi dolara, 25 puta više nego Tajvan, i da imaju 11 puta više vojnika. Prema bazi vojnih podataka, Kina ima malo više od dva milijuna vojnika, uključujući kopnene i pomorske snage, u odnosu na 170.000 tajvanskih. Pritom, Kina ima 5400 tenkova, 59 podmornica i 86 mornaričkih brodova, a Tajvan 650 tenkova, 4 podmornice i 26 brodova. No SAD bi tad pomagao Tajvanu, kojemu prodaje oružje, a američki predsjednik Joe Biden nedavno se obvezao da će SAD braniti Tajvan u slučaju sukoba.