Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Čak ni najbolji učenici nemaju znanje za ocjenu odličan. Pokazalo je to testiranje na 15.209 učenika u 426 osnovnih škola u Hrvatskoj. Znanje su im provjeravali prvim standardiziranim testovima iz hrvatskog, engleskog, povijesti i fizike.
Zaključak je da bolje znaju povijest i fiziku nego hrvatski i engleski jezik. Ocjene nikako ne odražavaju realno znanje naših osnovnoškolaca. Očite su i razlike s obzirom na regiju. Prosječan učenik iz sjeverozapadne Hrvatske statistički ima znatno bolje rezultate na ispitu od učenika iz središnje, istočne i jadranske Hrvatske.
Iz hrvatskog jezika gotovo 50 posto učenika ostvarilo je osnovnu razinu postignuća, nešto više od 31 posto srednju, a naprednu razinu samo šest posto. Nevjerojatno je da 14 posto učenika nije uspjelo postići ni osnovnu razinu znanja. Osnovnu razinu postigli su učenici koji su iz hrvatskog u sedmom razredu imali ocjenu dovoljan, dobar i vrlo dobar, a oni koji su imali ocjenu odličan, postigli su srednju razinu znanja. Prilikom pisanja kratkog sastavka neki su se učenici zaigrali pa vraćali prazan papir, drugi su promašili temu, neki su pisali nečitko, a jedan mali broj pisao je vulgarnosti.
- Sve ovo nam govori da ocjene očito nisu pravo mjerilo uspjeha, što nije neka novost, ali što je puno gore, govori nam i to da trošimo jako puno vremena u školi za razmjerno slabe rezultate - komentirao je u medijima profesor Neven Budak, voditelj ključne nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i strategije.
Treba nam banka zadataka
Stručnjaci u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja standardizirane testove za četiri predmeta razvijali su tri godine. Za izradu novih standardiziranih testova na temelju novih predmetnih kurikuluma trebat će im isto toliko vremena. Testovi, odnosno zadaci koji se u njima nalaze bit će sastavni dio banke zadataka za koju je bilo planirano da će se formirati do kraja 2016. godine. Zadaci iz banke zadataka, koje će pripremiti nastavnici, povlačit će se prema potrebi za različite oblike vrednovanja znanja, vještina i kompetencija učenika.
Čeka se reforma obrazovanja
- Kriteriji kod ocjenjivanja vrlo su neujednačeni i na tome bi trebalo raditi. Dakle, potrebno je ujednačiti kriterije ocjenjivanja i uvesti malu maturu koja će vrednovati znanje s kojim učenici izlaze iz osnovne škole. Na temelju rezultata na maloj maturi dobit će se podaci i o radu učitelja. U istu priču možemo staviti i kriterije za ocjenu iz vladanja. Ti kriteriji moraju biti obrađeni na nacionalnoj razini kako bi se što više ujednačili. Sad imate niz različitih kriterija u školama - rekao je Kristijan Cinkopan, ravnatelj OŠ “Tone Peruška” iz Pule.
U OŠ Turnić iz Rijeke, čiji učenici su godinama iznadprosječni na testiranjima znanja, tvrde da je razlog uspjeha dobro promišljanje nastave i primjerena različitih nastavnih sadržaja.
- Sve je relativno, često ovisi koji razred i koja škola je u pitanju, ne može se sve generalizirati. Bit će, nadam se, puno bolje s najavljenom reformom školstva, gdje bi se sa đacima u školi puno više moglo individualno raditi, da se više mogu posvetiti kreativnom i istraživačkom radu, s puno manjom opterećenošću količinom gradiva iz određenih predmeta - zaključuje Ana Blagović, ravnateljica brodske Osnovne škole “Dragutin Tadijanović”.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.