Tijelovo je blagdan kojim se slavi uspostavljanje čina euharistije na Veliki četvrtak na Posljednjoj večeri, odnosno slavi se misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. 

Tijelovo se, kao poseban blagdan, počinje slaviti u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo širi se stoljeće kasnije. Sve je počelo vizijom redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca na kojemu je opazila mrlju. Mjesec je tumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se slavio Presveti oltarski sakrament. Uskoro je mjesni biskup uspostavio blagdan koji se u početku zvao blagdan euharistije. Obilježavanje Tijelova ima i druge motive. Naime, početkom drugog tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Posebnu je važnost u tada dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja te je bilo najvažnije vidjeti podignutu hostiju. 

Još jedan teološki razlog je osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina Berengarija iz Toursa. Kao reakciju na to osporavanje vjernici su zahtijevali blagdan kojim se svečano ispovijedala i potvrđivala vjera u stvarnu i djelotvornu Kristovu prisutnost.

Tijelovo se obilježava u četvrtak poslije nedjelje presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je neradni dan i slavi se u crkvama i svetištima diljem zemlje, a organiziraju se i tijelovske procesije.