Sporazum o trgovini uslugama (TISA), o kojem se pregovara, prilika je za EU da regulira globalizaciju, ali je prihvatljiv jedino ako omogući zadržavanje europskih principa i standarda, rekao je u ponedjeljak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, u raspravi u Europskom parlamentu o tom sporazumu, priopćeno je iz Piculina ureda.
Europski parlament raspravljao je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o Sporazumu o trgovini uslugama (TISA), o kojem pregovaraju 23 partnera WTO-a uključujući EU, odnosno 50 zemalja koje zajedno pokrivaju oko 70 posto svjetske trgovine uslugama.
Picula, suizvjestitelj za stajalište Odbora za regionalni razvoj EP-a o TISI, istaknuo je da je TISA "najosjetljiviji i financijski najobuhvatniji trgovinski sporazum za EU s obzirom na to da uslužne djelatnosti zapošljavaju 68 posto radne snage, a samo u 2013. trgovinom usluga ostvarena je dobit od 173,2 milijarda EUR-a", navodi se u priopćenju.
Razvojem interneta tržište usluga se izmijenilo i premda su europski pružatelji usluga konkurentni na globalnom tržištu i znanjem i kvalitetom, zbog pravnih barijera je pristup mnogim tržištima onemogućen, dok je istodobno pristup europskom tržištu liberalniji.
"Takvim reciprocitetom posebno su zapostavljena mala i srednja poduzeća. No, reciprocitet ne smije biti naš jedini cilj – on treba biti popraćen snažnim standardima zaštite radnika, podataka i prava potrošača. Njegove odredbe trebaju biti dostupne javnosti", naglasio je.
Picula je izrazio zadovoljstvo time što izvješće EP-a o smjernicama za TISA-u traži isključenje svih javnih usluga iz tog sporazuma poput zdravstva i školstva te što lokalnoj samoupravi ostavlja pravo da regulira usluge i prema potrebi uvede zaštitne mjere.
"Ovo izvješće jasno označava prioritete i očekivanja Parlamenta od nastavka pregovora. Ono nikako ne prejudicira finalni sadržaj niti znači automatsko prihvaćanje. TISA je naša prilika da reguliramo globalizaciju, ali je prihvatljiv jedino ukoliko omogući zadržavanje naših principa i standarda", zaključio je Picula.
Cilj TISA-e je otvaranje tržišta i unaprjeđenje trgovine u području financijskih usluga, telekomunikacijskih usluga, e-trgovine i pomorskog prijevoza. Pregovore od 2013. vode 23 članice WTO-a, uključujući EU.
Hrvatska se u pregovore uključila kada je postala članica EU-a te je podržala mjere za jačanje transparentnosti. Očekuje se da će pregovori rezultirati novim otvaranjem tržišta, posebice u odnosu na one zemlje s kojima EU još nije sklopio sporazume o slobodnoj trgovini (Australija, Novi Zeland, Hong Kong, Tajvan, Izrael, Pakistan).
Autorica izvješća Viviane Reding, članica EPP-a iz Luksemburga, kazala je u intervjuu za portal Europskog parlamenta, da TISA ne smije ugroziti europske standarde. "Sigurno ne želimo da TISA ugrozi naše javne usluge, kulturu, zakone o radu, ekološke standarde, zaštitu potrošača, zaštitu podataka - drugim riječima naš stil života", kazala je.
Reding je upozorila da Europski parlament neće odobriti taj sporazum pod svaku cijenu. "Naše standarde ne može promijeniti nikakav trgovinski sporazum. Inače će Parlament na kraju reći 'Ne'."
Europska komisija pregovara o TISA-i u ime EU-a, na osnovi mandata koji su joj dale države članice, a sporazum na kraju moraju odobriti države članice i Europski parlament. Bez njegova odobrenja sporazum ne može stupiti na snagu.
Parlament može pregovaračima dati svoje preporuke o ključnim pitanjima i tako utjecati na tijek pregovora. Jednom kada sporazum bude finaliziran, Parlament ga može prihvatiti ili odbaciti, ali nema pravo mijenjati ga.