Analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za odabir zanimanja školaraca već godinama šalje iste preporuke:

povećati zainteresiranost mladih za STEM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo, prirodoslovlje i matematika).

U Zagrebu treba više mjesta na strojarstvu, farmaciji, fizici, matematici itd. Također, treba više i glazbenih pedagoga, studenata anglistike i germanistike, rehabilitacije. U pojedinim županijama, osim njih, dodaju se i građevinarstvo, arhitektura, psihologija, pedagogija, socijalna pedagogija.

Uglavnom se spominju ista zanimanja. Osim studija, trebalo bi popularizirati i srednje strukovne škole, smatra HZZ, nakon kojih bi mladi stekli obrazovanje za kojim naše tržište doslovno vapi. Armirač, krovopokrivač, limar, tokar, bravar, mesar, staklar, fasader, slastičar, definitivno su u vrhu takvih poslova. Primjerice, za zanimanje zidar u ovoj školskoj godini nije upisan nijedan učenik u Obrtničko i industrijsko graditeljskoj školi u Zagrebu. Isti scenarij je i u Splitu, Rijeci te Osijeku, a na teritoriju cijele države u srednju za ovu struku upisalo se manje od 20 učenika.

Ipak, unatoč ovakvim savjetima iz HZZ-a, s ciljem promjene obrazovne politike i politike stipendiranja te usklađivanjem s tržištem rada, na hrvatskom tržištu je sve više nezaposlenih. I to upravo u područjima koja se godinama spominju kao popunjena - ekonomija, pravo, politologija, grafičari, promet. Mladi najviše biraju upravo ta zanimanja, pa i unatoč stipendijama koje Zagreb, Osijek, Zadar i Velika Gorica nude za obrazovanje za strukovna zanimanja. Stručnjaci objašnjavaju kako nisu samo kvote problem, nego i promjena u kurikulumu osnovnoškolskog obrazovanja kojim bi se na neki način zainteresiralo djecu za STEM. Također, poneki fakulteti trebaju i povećanje kadrovskih i prostornih kapaciteta nakon kojih bi se stvorili uvjeti i za povećanje kvota za upise. Mislav Balković, predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju, kaže kako je zabrinjavajuće što čak 50 posto maturanata uopće ne razmišlja o zapošljivosti tijekom odabira fakulteta.

- Za povećanje popularnosti inženjerstva rješenja ‘preko noći’, poput brzog povećanja upisnih kvota na takvim studijima uz smanjivanje kvota na onima iz društvenih znanosti, neće donijeti ništa dobro. Ne možete nekoga ‘natjerati’ da postane inženjer samo zato što nema mjesta za upis na studij koji ga zanima. Rješenje je promjena nastavnog programa osnovnih škola kroz uvođenje atraktivnih sadržaja iz područja inženjerstva i promjena fokusa s učenja napamet na logičko zaključivanje. Tome treba dodati i promjenu programa srednjih škola, izgradnju osobne odgovornosti učenika kroz objektivno ocjenjivanje i učinkovito karijerno savjetovanje mladih koje trebaju provoditi same škole uz jaku uključenost poslodavaca i stručnjaka. Za 10-ak godina tako bismo mogli preokrenuti negativni trend - zaključuje Balković.

- Jedan od razloga slabijeg interesa za računarske studije je potrebno matematičko znanje koje je u Hrvatskoj, prema rezultatima državne mature i PISA testiranja, ispodprosječno.

Potrebno je provesti reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja. Ohrabruje činjenica da je 2014., prvi put u posljednjih pet godina, porastao interes za računarske studije - kaže Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.