To je to što me zanima!

'Turisti, idite svi kući, radije primimo izbjeglice nego vas..'

Građani Barcelone vide turiste, a ne izbjeglice s Bliskog istoka kao prijetnju svom gradu u koji svake godine dođe više od 30 milijuna turista. U Barceloni živo milijun i pol ljudi..
Vidi originalni članak

Barcelona ne želi turiste, radije bi primila migrante. Početkom prošle godine oko 160 tisuća ljudi marširalo je Barcelonom zahtijevajući od Španjolske da primi više izbjeglica iz ratom razorenih zemalja poput Sirije. Malo nakon toga pojavilo se na natpis na jednom gradskom zidu: Turisti idite kući, izbjeglice su dobrodošle.

Turistička invazije, smatraju, domaće stanovništvo “pretvara u robove”.  Prošle godine diljem Španjolske održani su prosvjedi protiv masovnog turizma a planiraju se i ovog ljeta..

Prosvjedi protiv masovnog turizma

Na jednom od grafita je pisalo: 'Barcelona nije na prodaju.' Naime, grad na jugu Španjolske treći je najposjećeniji u Europi, nakon Londona i Pariza.

Naime, populaciju Barcelone čini 1.5 milijuna građana, a 2016. su primili višestruko veći broj turista, čak njih 32 milijuna. Za usporedbu, godine 1990. grad je primio 1,7 milijuna turista. 
Unatoč velikim novcima koje grad ostvaruje zahvaljujući upravo turizmu, lokalnom stanovništvu je toliki broj turista 'preko svake mjere' sve im više i više smeta masovnost turizma. Stanovnici Barcelone postali su tako manjina u svom gradu i imaju osjećaj da je njihov grad prestao biti njihov. Ukraden im je njihov grad i identitet. Osjećaju se kao da su pod okupacijom.

Morali odseliti u predgrađa

Imigranti će promijeniti grad i prilagoditi mu se koliko mogu, a turisti ga destabiliziraju. I tome nema kraja, smatraju stručnjaci. Useljavanje jača grad, a turizam ne pridonosi ničemu pozitivnom. Djeca imigranata koja su rođena u Barceloni identificiraju se kao građani grada i ne vide se nikako drukčije. U Barceloni stanovništvo imigrante vidi kao dio njih. Oni rade, grade i općenito doprinose gradu dok ga turisti jednostavno koriste.

Masovni turizam u Barceloni povećao je cijene najma, ali i prodaje stanova. Mnogi su stanovnici odlučili preseliti u predgrađa, a u anketi provedena među građanima kao prvi problem nisu istaknuli nezaposlenost, već turizam.

Samo je 2016. godine 75 milijuna turista posjetilo Španjolsku što je čini trećom najpopularnijom destinacijom na svijetu, po podacima UN-ove Svjetske turističke organizacije,

Rat turizmu

Gradonačelnica Barcelone Ada Colau, nekadašnja aktivistica i osnivačica platforme za zaštitu građana ugroženih hipotekama odlučila je da će stati kraj turističkom teroru.

Kazala je da "neće dozvoliti da ponos Katalonije završi poput Venecije". Prije tri godine preuzela je upravljanje gradom, te odmah predstavila Strateški plan turizma do 2020. s mjerama koje će dodatno obuzdati turizam i vratiti grad njegovim stanovnicima.

Kao prvu mjeru uvela limitiranje broja turista koji mogu posjetiti slavnu tržnicu La Boqueria, te uvela zakon koji bi dodatno trebao ograničiti broj turista u gradu. Zakon ne dozvoljava izgradnju novih hotela i licenciranje privatnih iznajmljivača. To će biti na snazi sve dok se broj turista u gradu ne smanji.  

Gradska vlast je još 2015. odlučila ograničiti ulaz u Park Güell, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Za ulazak je potrebno  platiti do 7 eura premda se njegovo razgledanje nekada nije plaćalo. To će se odnositi i na druge znamenitosti opterećene prevelikim brojem posjetitelja.

- Barcelona prima sve više i više turista. Svi žele doći ovamo. To je lijepo, ali smo svjesni da ljudi koji žive ovdje imaju sve više problema zbog turizma. Nismo protiv turizma, ali moramo uvesti pravila - kazao je prošle godine glasnogovornik Gradskog vijeća.

No, zasad ne izgleda da bi se broj turista mogao smanjiti. U Barcelonu i dalje hrle baš svi..

Idi na 24sata

Komentari 53

  • luka000sb 26.06.2018.

    Znači da tjeraju one koji pune blagajnu i pozivaju one koji prazne blagajnu.

  • Arbitraža 26.06.2018.

    Nisu jedini. Spomenuta je i Venecija, gdje se lokalno stanovništvo iseljava, ali i organizira demonstracije protiv ulaska velikih kruzera u same kanale, u grad, od grupa turista vodiči otvoreno traže da kod prolaženja ulicama prednost daju lokalnim stanovnicima koji hrle za svojim svakodnevnim obvezama. Istu sudbinu doživljava i naš Dubrovnik (prometnu zakrčenost, poskupljenje nekretnina, iseljavanje fetivih Dubrovčana iz gradske jezgre, dva kruzera se jednom toliko približila gradskoj luci da su prekinula podmorske kablove za napajanje (kojim ono resursom?). Turizam ne ugrožava destinacije samo brojem, nego i ponašanjem turista. Mladi iz jedne zapadnoevropske zemlje u Hvaru već godinama sablažnjavaju domaće stanovništvo ponašanjem na ulici, u centru grada, danju, a ne samo noću (pijanstvom, drogiranjem, prakticiranjem intimnih odnosa na ulici, paradiranjem sasvim goli). Priča se da su u prethodnoj invaziji "osvojili" Maillorcu na sličan način. Turizam kao monokultura u gospodarstvu postaje sve manje privlačna u objektivnoj cost-benefit analizi, kao izvor prihoda krajnje osjetljiva na nova, izvanredna zbivanja u okruženju (masovne migracije, zagađenje mora, posebno u incidentnim situacijama, za koje desetljeće i na udaru drastičnih efekata promjene klime). Tema će morati naći mjesto i u programima naših političara. Iznenađuje preferiranje imigranata u odnosu na turiste- turizam hrani veliki broj radnih mjesta. Ako se smanji, a stanovništvo poveća, osiromašenje ne gine.

  • Arbitraža 26.06.2018.

    Barcelona, "grad na jugu (??!!!) Španjolske"? A gdje su, onda Granada, Sevilla, Cordoba? Hrvati, u prosjeku, imaju solidno znanje zemljopisa. Što demonstrira ovaj novinar?

Komentiraj...
Vidi sve komentare