Troškovi rada i plaće zaposlenika značajno se razlikuju diljem Europske unije, odražavajući ekonomske nejednakosti, različite životne standarde i strukturalne razlike među državama članicama. Najnoviji podaci Eurostata za 2024. godinu otkrivaju goleme razlike u satnicama rada, pri čemu su prosječni troškovi rada po satu u EU procijenjeni na 33,5 eura, dok u europodručju iznose 37,3 eura. No, ovi prosjeci skrivaju dubok jaz između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja Unije.
Podaci za 2024. godinu pokazuju da se stanice kreću u nevjerojatnom rasponu od samo 10,6 eura u Bugarskoj do čak 55,2 eura u Luksemburgu.
Na samom vrhu ljestvice, uz Luksemburg, nalaze se Danska s prosječnim satnim troškom rada od 50,1 eura i Belgija s 48,2 eura. Slijede ih zemlje poput Nizozemske, Irske, Njemačke i Finske, koje također bilježe visoke troškove rada.
S druge strane spektra nalaze se zemlje istočne i jugoistočne Europe. Nakon Bugarske (€10,6), najniže satne troškove rada bilježe Rumunjska (€12,5) i Mađarska (€14,1). Nešto više, ali i dalje značajno ispod EU prosjeka, nalaze se Poljska (€11,9 prema podacima za 2023.), Hrvatska (€12,7 prema podacima za 2023., ali uz značajan rast u 2024.), Latvija (€10,7 prema podacima za 2023.) i Slovačka (€12,5 prema podacima za 2023.).
Posebno zanimljiv podatak za 2024. godinu jest značajan rast satnih troškova rada u nekim novijim članicama europodručja. Između 2023. i 2024. godine, satni troškovi rada u cijelom gospodarstvu (izraženi u eurima) porasli su za 5,0% u EU i 4,5% u europodručju.
Unutar europodručja, Hrvatska je zabilježila daleko najveći porast satnih troškova rada, čak +14,2%. Slijede je Latvija s porastom od 12,1% i Litva s 10,8%. S druge strane, najmanji rast zabilježen je u Češkoj (+1,3%, iako nije u europodručju, podaci se često uspoređuju), Finskoj (+1,8%) i Luksemburgu (+2,1%).