U Hrvatskoj svako malo dolazi do nestašice nekih lijekova, počevši od antibiotika, lijekova za astmu, inzulina, fiziološke otopine. Nestašice lijekova u Europi i Hrvatskoj više nisu iznimka, već postaju novo pravilo. Udruga proizvođača lijekova pri HUP-u (Hrvatska udruga poslodavaca) ističe da ograničene cijene lijekova, modeli javne nabave lijekova temeljeni isključivo na najnižoj cijeni i jednom pobjedniku natječaja, prekomjerni troškovni pritisak na proizvođače i poremećaji globalnih lanaca opskrbe dugoročno ugrožavaju dostupnost ključnih lijekova.

Upozoravaju da nestašice lijekova i rastuća ovisnost o proizvodnji izvan Europske unije postaju ozbiljan rizik za zdravstvene sustave, osobito u manjim državama poput Hrvatske.

- U aktualnom geopolitičkom kontekstu, uz jačanje industrijskih politika trećih zemalja te sve češće poremećaje opskrbe, dostupnost lijekova prestaje biti samo tržišno pitanje te postaje pitanje zdravstvene sigurnosti, strateške autonomije i reindustrijalizacije Europske unije - kažu.

Uredba o kritičnim lijekovima (Critical Medicines Act, CMA) europski je, navode, odgovor na ove izazove. Riječ je o novom regulatornom i industrijskom okviru kojim EUželi ojačati proizvodnju ključnih lijekova na svome tlu, smanjiti ovisnost o trećim tržištima te povećati sigurnost i kontinuitet opskrbe lijekovima za građane.

Iz Udruge ističu da u Europi 46 % kritičnih generičkih lijekova isporučuje samo jedan proizvođač, dok je čak 83 % tržišta ovisno o dobavljaču s dominantnim udjelom, što značajno povećava rizik od nestašica.

Loše brojke za Hrvatsku

Brojke za Hrvatsku još su gore pa tako 68 % kritičnih generičkih lijekova ima samo jednog dobavljača, a kod 91 % lijekova tržište se praktično oslanja na jednog proizvođača. Istodobno, dok su cijene većine proizvoda u Europi rasle oko 30 %, cijene generičkih lijekova pale su za gotovo 8 %, što potiče povlačenje lijekova s tržišta i daljnje smanjenje broja proizvođača.

- Rezultat je sve manji broj proizvođača, veća ranjivost opskrbnih lanaca i rastuća nesigurnost za pacijente i zdravstveni sustav. Upravo je Uredba o kritičnim lijekovima osmišljena kao odgovor na ove izazove kako bi državama dala alate za stabilniju opskrbu, jačanje proizvodnje u EU i dugoročnu sigurnost dostupnosti kritičnih lijekova - navode.

Hrvatska farmaceutska industrija strateški je, kažu, sektor te dio nacionalne i europske kritične infrastrukture.

- HUP - Udruga proizvođača lijekova pokriva gotovo cjelokupno domaće tržište generičkih lijekova, zapošljava oko 6.000 radnika (od čega je 80 % visokoobrazovanih), stvara dodatnih 18.000 neizravnih radnih mjesta, izvozi 70 % proizvodnje te doprinosi oko 2 % BDP-a. U kontekstu izrade Nacionalnog plana za razvoj industrije RH 2027.-2034., Akcijskog plana i oblikovanja stajališta RH prema CMA, Hrvatska ima jedinstvenu priliku istodobno ojačati sigurnost opskrbe lijekovima, potaknuti nova ulaganja u proizvodne kapacitete, osigurati dugoročnu održivost zdravstvenog sustava te povećati dobrobiti za pacijente kroz stabilnu dostupnost terapija - ističu iz Udruge.

Poručuju da Hrvatska treba uvesti obvezni model odabira više gospodarskih subjekata u javnoj nabavi, osigurati financijski održivu nabavu i predvidive rokove plaćanja te da se prilagodi sustav poticaja velikim ulaganjima, produže i redefiniraju rokovi korištenja poticaja, te omogući velikim kompanijama ravnopravan pristup EU fondovima. Poručuju i da je ključno aktivno zastupati hrvatske interese u trijalogu o Uredbi o kritičnim lijekovima.

6000

Radnika zapošljava HUP Udruga proizvođača lijekova.

70%

Lijekova izvozi hrvatska farmaceutska industrija.

91%

Lijekova oslanja se na praktički jednog proizvođača.

68%

Kritičnih generičkih lijekova ima samo jednog dobavljača.