U ponedjeljak počinje skup međunarodnih financijaša i bankara. Doći će i predsjednica MMF-a Christine Lagarde, koja će poslati poruke ne samo Hrvatskoj nego i regiji te EU.

Povodom skupa, gost Dnevnika Nove TV bio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

"Ugodnija je situacija biti unutar EU, zbog kredibiliteta države, zbog potpore koju ima od EU, zbog fondova EU, tim više što smo mi sada postali zemlja sa suficitom platne bilance, upravo zbog ulaska u EU. To ne znači da se trebamo opustiti, niti da ne trebamo slušati savjete. Ne trebaju svi savjeti biti uvijek ispravni, ali znamo da po načelu Međunarodni monetarni fond (MMF) u pravilu daje dobre savjete", smatra Vujčić.

Na novinarsku opasku da postoji velik jaz između Stare Europe i Nove Europe, kojoj i Hrvatska pripada, ali nam gospodarski rast ili životni standard još dugo neće biti kao u Staroj Europi, Vujčić je objasnio da su "upravo zato i odlučili organizirati ovu konferenciju, da vidimo što još treba Nova Europa učiti da bi se približila Staroj Europi u standardu života".

Premda to, ističe, "ovisi od zemlje do zemlje, jasno je da se u idućih 25 godina ni jedna zemlja Nove Europe neće približiti standardu na primjer Njemačke. Bitno je utvrditi koje reforme treba napraviti i to je poanta zašto je HNB s MMF-om organizirao skup u Hrvatskoj".

Upitan vidi li da Vlada provodi ijednu reformu od kojih će buduće generacije imati koristi, Vujčić je odgovario: "Jedna od dobrih reformi je liberalizacija profesionalnih usluga koja je najavljena. Treba dopustiti lakši ulazak na tržište konkurenciji. To su 104 strukturne reforme koje su bile predložene za profesionalne usluge, od javnih bilježnika do taksi vozača, autoškola itd. Takvih je reformi potrebno u svim sektorima".

"Bit ćemo starije stanovništvo i morat ćemo duže raditi. Ne samo da smo stariji nego smo i zdraviji u prosjeku i dulje živimo, pa zašto ne bismo dulje radili? Ne treba se toga bojati, niti se tome opirati. To jest u interesu svih nas", smatra Vujčić.

A što se tiče kamata, koje pada, napominje da "HNB ne predviđa gdje će ići kamatne stope, kao ni tečaj".

"Upozorili smo da očekujemo da će do kraja ove godine dalje padati kamatne stope što se i događa. Ali moguće je da 2018. godine dođe do promjene monetarne politike globalno. Američka središnja banka je već počela. Europska središnja banka bi mogla nastaviti 2018. što bi dovelo do laganog porasta kamatnih stopa".

Ako nema reformi sljedeće godine, onda ćemo osjetiti rast kamatne stope, upozorava Vujčić, a što se tiče njegove osobne procjene kaže: "U ovom trenutku mogu reći da s obzirom na rast tri od posto, ako ćemo održavati fiskus pod kontrolom i ako krenemo raditi neke od ovih strukturalnih reformi, onda imamo šanse da se taj rast kamatnih stopa ne odrazi u kratkom roku na nas".

Istaknuo je i da kad je riječ o kreditima, on "kao guverner HNB-a uvijek zagovara kunu. Kuna ne nosi nikakav tečajni rizik. Iako, kao što znate, mi držimo tečaj kune stabilan uz euro".

Vujčić je rekao da ostaje kod procjene koju su prvi odmah dali, a ta je da  se očekuje da će efekt restrukturiranja Agrokora imati otprilike 0, 3 do 0,4 posto negativan utjecaj na rast BDP-a.

"Mi ćemo izaći sljedeći mjesec s novom prognozom BDP-a. Možemo reći da nakon ovakve situacije, kada je taj kredit dignut, ostajemo kod takve prognoze".

No, to ne znači da treba otvarati šampanjac ili kako napominje Vujčić: "Šampanjac ćemo otvarati kada počnemo raditi na strukturnim reformama. Znate da ću vam ja to uvijek reći".