Rast BDP-a u prvom tromjesečju, koje je upravo objavio DZS, na tragu je vladinih očekivanja, a u određenim elementima i bolji od toga, poručio je ministar financija Zdravko Marić.
A DZS je objavio kako je BDP u prvom kvartalu porastao sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
- S tim podatkom sigurno možemo biti zadovoljni i pokazuje nastavak dobrih i pozitivnih gospodarskih kretanja, unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo - rekao je naglasivši kako su praktički sve djelatnosti u plusu te su zabilježile rast.
'Možemo biti zadovoljni'
- S tim da posebno treba istaknuti one koje su najveći doprinos rastu BDV-a, a to su trgovina na malo i veliko, prijevoz te priprema i usluživanje hrane i smještaj, dakle one uslužne djelatnosti koje su u ono krizno vrijeme Covida zabilježile i najveće padove - rekao je.
Što se tiče rashodne strane BDP-a, Marić je istaknuo kako najveće stope rasta bilježe izvoz roba i usluga, ali i uvoza pa da je onda ukupni neto doprinos neto izvoza blago negativan, no da može radovati činjenica da imamo solidan rast i investicija te osobne potrošnje.
- Što se tiče dekompozicije rasta, možemo biti zadovoljni uz opasku koju ja dulji niz godina govorim da još uvijek imamo dosta veliku uvozu ovisnost. Vidimo i dosta solidno kretanje općenito uslužnih djelatnosti. Kada sve skupa sumiramo, mislim da je to dobar podatak na tragu pozitivnih vijesti s početka ovoga tjedna i u iščekivanju dodatnih pozitivnih vijesti idući tjedan, kada budu objavljena konvergencijska izvješća za zemlje članice pa i za Hrvatsku - rekao je.
'Moramo činiti sve što je u našoj moći da izbjegnemo stagflaciju'
Na pitanje boji li se stagflacije u ostatku godine i njezinog utjecaja na rast, ponovio je da uz mjere koje su poduzeli za obuzdavanje inflacije treba voditi računa i o očuvanju gospodarske aktivnosti jer bi inače moglo doći do kombinacije pada BDP-a i nastavka rasta inflacije.
- Moramo činiti sve što je u našoj moći da to izbjegnemo. Vrlo izvjesno je da će inflacija nastaviti ubrzavati i u svibnju i zato je važno sve te mjere, koje smo stavili u funkciju i koje ćemo stavljati, što je bolje moguće ciljati da poluče efekte ublažavanja tih inflatornih efekata jer oni nagrizaju standard svih nas, ali najviše socijalno ugrožene skupine - rekao je Marić dodavši kako je izuzetno važno što će poduzimati i Europska središnja banka, koja je najavila dizanje kamatnih stopa u borbi protiv inflacije, što u pravilu ima negativne efekte na investicijske aktivnosti, a time i na gospodarski rast.
- No, ja imam duboku vjeru u Europsku središnju banku da će ona najbolje to procijeniti, slično kao što to rade u SAD-u - dodao je.
O potezu Mađarske: 'Po načelima EU to nije moguće, čini mi se to kao poprilična razina diskriminacije'
Komentirajući mađarski potez zabrane točenja jeftinijeg benzina za strane građane, odnosno da će za strance gorivo biti skuplje za 40 posto, Marić je istaknuo kako nije upoznat s tom mjerom, ali da na prvu može reći da nije baš siguran da može proći.
- Postoje ipak nekakve direktive, dio smo iste obitelji bez obzira na krizna vremena. Tu mi se čini poprilična razina diskriminacije. Po načelima EU to nije moguće i ne znam kako bi Mađarska uopće tu mjeru mogla provesti. Mi takvu vrstu mjere nismo nikad razmatrali, da bi radili nekakvu vrstu diskriminacije - poručio je.
Upitan razmišlja li se da povrat poreza bude izuzet od ovrha, ministar je istaknuo kako su tu zakoni vrlo jasni.
- Postoje one kategorije tzv. zaštićenih računa i oni razdjeli, odnosno omjeri koliko je toga zaštićeno i slične odredbe vrijede i kod povrata poreza . Ne možemo tu raditi neke razlike - rekao je dodavši kako je potpuno izvršen povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,7 milijardi kuna.