Ministri obrane NATO-a na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu koji počinje u srijedu razmatraju koji će koraci biti potrebni za zaštitu Europe ako propadne bilateralni američko-ruski sporazum o razoružanju. 

Sjedinjene Države i NATO optužuju Rusiju za kršenje Sporazum o eliminaciji projektila srednjeg i kratkog dometa (INF) razvojem sustava projektila SSC-8.

Washington je ranije ovaj mjesec najavio da će se povući iz sporazuma INF, a Moskva je odgovorila jednakom mjerom.

SAD sada ima šest mjeseci da uvjeri Moskvu da se vrati usklađivanju sa sporazumom prije nego što on trajno prestane vrijediti. NATO te napore podupire.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u utorak Rusiju da iskoristi "posljednju priliku da krene odgovornim putem", napominjući da se NATO mora pripremiti za svijet bez INF-a.

Moskva nastavlja razvijati projektile SSC-8 i njima je već opremila nekoliko svojih bataljuna, ustvrdio je Stoltenberg.

Međutim, NATO ne planira oponašati Rusiju i neće postavljati nove nuklearne projektile u Europi, rekao je Stoltenberg, ali i naznačio da se Savez mora  pobrinuti za to da ima učinkovitu obranu i mjere za odvraćanje.

NATO-ov sustav proturaketne obrane u Rumunjskoj i Poljskoj čisto je obrambene prirode i ima samo nenaoružane presretače, rekao je Stoltenberg, ističući da ofenzivni projektili ondje neće biti raspoređeni.

Sporazum INF, koji zabranjuje nuklearne projektile u rasponu 500 do 5500 kilometara, čini temelj europske sigurnosne arhitekture od njegova potpisivanja 1987. godine. 

Druge teme koje će se razmatrati na sastanku uključuju proračun NATO-a i njegovu misiju u Afganistanu. 

Današnji sastanak u sjedištu NATO-a prvi je na koji je pozvana i Makedonija koja će nakon što sve članice ratificiraju pristupni protokol postati 30. članica Saveza.