"Koji je smisao našeg rada", upitao se u četvrtak navečer SDP-ov zastupnik Željko Jovanović izbrojivši u Sabornici, s potpredsjednikom Milijanom Brkićem, svega deset zastupnika, od čega petero liječnika.
Koji je smisao našega rada, upitao se Jovanović u Hrvatskom saboru koji je u četvrtak navečer, pred malobrojnim zastupnicima, raspravio Prijedlog zakona o podacima i informacijama u zdravstvu koji bi trebao zamijeniti postojeći, 40 godina star, zakon.
Donošenje tog zakona je neophodno, istaknula je HDZ-ova Željka Josić, ističući kako su kvalitetni i ažurirani zdravstveni podaci izuzetno bitni za funkcioniranje sustava i ostvarivanje prava pacijenata. Potrebno je harmonizirati informacijski sustav, standardizirati postupak obrade i prikupljanja podataka. Bitno je da su zdravstveni podaci dostupni, provjerljivi, istiniti, poručila je zastupnica.
I dok Klub SDP-a najavljuje podršku zakonu, Most će biti protiv njega. Ines Strenja Linić (Most) zamjera mu nedorečenosti i nejasne formulacije, ističe da nije objašnjeno što je zdravstvena, a što medicinska dokumentacija, da nisu prihvaćeni komentari Hrvatske liječničke komore, Središnjeg digitalnog društva.
Cilj je predloženog zakona sveobuhvatno i djelotvorno korištenje zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti te izrada kvalitetnih javnozdravstvenih podataka radi unaprjeđenja i očuvanja zdravlja stanovništva, tumači državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić.
Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti uštede od 6 do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave, što za Hrvatsku znači više od 2,6 milijarde kuna, istaknuo je ministar gospodarstva Darko Horvat objašnjavajući Saboru potrebu donošenja zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.
Ministar ističe da će se uvođenjem obveze izdavanja eRačuna u javnoj nabavi ubrzati procesi javne nabave, smanjiti troškovi poslovanja javne uprave i gospodarskih subjekata te povećati transparentnost.
Sabor u petak o ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda
Kako unaprijediti postojeći sustav ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda, od poplava, preko mraza, do tuče i klizišta, s kojima se Hrvatska sve češće suočava, tema je o kojoj će u petak raspravljati Hrvatski sabor.
Pred zastupnicima će se, naime, naći zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda koji predviđa formiranje Registra šteta od tih nepogoda te naglašava potrebu osiguranja imovine.
Postojeći kriteriji omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, a s obzirom na nedostatna proračunska sredstva, rezultat su niski iznosi odštete, objašnjava ministar financija Zdravko Marić razloge za nova zakonska rješenja.
U prilog tome navodi kako je od 2013. do 2017. ukupno prijavljeno štete od 12,2 milijarde kuna, od čega se 60 posto odnosilo na štete u poljoprivredi, a za tu je štetu isplaćeno svega 174 milijuna kuna.
U proračunu se za tu namjenu godišnje planira oko 20 milijuna kuna, dok je prošle godine kroz preraspodjelu i rebalans osigurano 100 milijuna kuna.
"Sa svrhom učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novo rješenje kojim bi se iz nadležnosti Državnog povjerenstva ograničila dodjela sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu", kazao je ministar Marić.
Novim se zakonom, dodao je, naglašava i potreba za osiguranjem imovine.
"Budući da se već povode mjere subvencioniranja polica osiguranja u poljoprivredi, razvidno je kako se na taj način ukazuje poljoprivrednicima na nužnost osiguranja poljoprivrednih dobara sa svrhom zaštite imovine uslijed sve učestalijih prirodnih nepogoda", rekao je ministar.
Prema novom zakonu, pomoć iz proračuna ne bi se dodjeljivala za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama. "Navedeno ukazuje na nužnost u postupanju kontrole unosa podataka o imovini na koju oštećenici prijavljuju štetu", ističe Marić.