Udruga Franak u otvorenom pismu ministru financija i predsjedniku Vlade pruža potporu i izražava uvjerenje da će riješiti problem 'nezakonite prakse banaka u vezi sa samovoljnim povećanjima kamata u Hrvatskoj unatrag desetak godina'. 

Od ministra Linića očekuju da predloži izmjene Zakona o zaštiti potrošača tako da se fiksne marže u svim ugovorima bez propisanih formula za promjenu kamatnih stopa odrede na temelju početnih uvjeta kreditiranja, početne kamate i početnih promjenjivih parametara. Napominju kako su poslovne banke u Hrvatskoj ugovarale, ali i dalje ugovaraju promjenjivu kamatnu stopu u ugovorima o kreditu na način da ih mogu mijenjati svojim samovoljnim jednostranim odlukama.  

Udruga Franak smatra kako je HNB držao 'ljestve' poslovnim bankama ne obavljajući superviziju i ne štiteći potrošače. 

Dapače, HNB na svojim stranicama objašnjava kako je takav način promjene kamatnih stopa dopušten, navode iz te udruge podsjećajući kako su zbog toga kazneno prijavili HNB DORH-u. 

Napominjući kako prema saznanjima iz medija ministar financija namjerava ograničiti kamate u 'švicarskim' kreditima na početne kamate, iz Udruge Franak navode kako su iz toga shvatili da je jedini element koji priznaje za popravak nezakonitosti početna kamata, dok ne priznaje početni promjenjivi parametar. 

Ističu kako je za korisnike kredita s valutnom klauzulom prijedlog lošiji od postojećeg stanja, jer nekim korisnicima privremeno donosi manju kamatu, a nekima veću kamatu. Isto tako, svim dužnicima takva odredba donosi veliku neizvjesnost u budućnosti zbog toga što je sada LIBOR na minimumu, vrlo blizu nule, pa će početna kamata zapravo biti fiksna marža banke. To znači da će se marže na 'švicarce' kretati u rasponu 4 do 6, jer ima kredita koji imaju početnu kamatu veću od 6 posto. Za to vrijeme je kamata na 'švicarce' u Austriji, Francuskoj, Poljskoj oko 2 posto, u Sloveniji oko 3 posto, u Srbiji od 1,2 do 4 posto.