Vlada Andreja Plenkovića ima najviše ministara od svih zemalja EU, imenovan je rekordan broj državnih dužnosnika u odnosu na prethodne vlade, a sam premijer troši više nego troje njegovih prethodnika.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ured premijera ima zaseban proračun, iz kojeg se plaćaju najbliži suradnici i koordinira rad cijele Vlade. Iz njega odlazi novac i na reprezentaciju premijera. A Plenković će ove godine potrošiti četiri i pol puta više nego što je trošila Jadranka Kosor u istu svrhu. Plenković je premašio za četiri milijuna i Zorana Milanovića. Osim toga, troškovi prijevoza avionom bit veći nego u vrijeme Milanovića i kratkotrajnog mandata Tihomira Oreškovića.
Kako su porasli troškovi
Ove godine će Ured premijera potrošiti rekordnih 12,5 milijuna kuna, četiri milijuna kuna više nego što je trošak planiran lani. Možda se četiri milijuna ne čini previše, no da bi ih zaradio, radniku s prosječnom plaćom od 6000 kn trebalo bi 55 godina. Glavninu novca Plenković će potrošiti na zaposlene, čak 8,1 milijun kn, što je značajan porast u odnosu na prethodnike. Primjerice, čak 1,9 mil. kn više u odnosu na Oreškovića.
No Vlada nam odgovara da imaju manje zaposlenih nego što je imao na kraju mandata Milanović, ali da je više stalno zaposlenih. Napominju da je u odnosu na Kosor, sad kod njih i ured za odnose s javnošću, što Kosor nije imala unutar ureda, pa je to naizgled povećalo troškove. Kosor je imala sedam zaposlenih u Uredu premijerke, a još 14 je bilo u odnosima s javnošću.
- Na kraju 2015. bilo je 35 zaposlenih u Uredu premijera, od čega 19 na neodređeno. Sad je zaposleno 28 osoba, od čega 22 na neodređeno - odgovaraju iz Vlade, ali ne obrazlažu kako su onda uspjeli porasti troškovi zaposlenih. I svi ostali troškovi, osim onih za plaće zaposlenih, nabujali su u Uredu Plenkovića.
Primjerice, treba mu pola milijuna više za razne materijalne rashode nego Oreškoviću, pa za to troši 2,5 milijuna. U Vladi se pravdaju da je ove godine predviđena obnova dvorane Ban Jelačić u kojoj se održavaju sjednice Vlade.
Kosor: Nepotreban trošak
To će koštati 2,3 milijuna bez PDV-a, što je diglo proračun Ureda. Napominju da dvorana cjelovito nije obnovljena još od 1995. Plenkovićev ured troši i 1,4 milijuna za razne vanjske usluge, bili to savjeti, studije i sl. Iz Vlade nisu odgovorili što je iza tog troška, ali činjenica je da je Milanović u zadnjoj godini mandata trošio upola manje za vanjske usluge. Bivša HDZ-ova premijerka Kosor začuđena je ovakvim rastom troškova Ureda premijera, prvo za Milanovića, a onda i u vrijeme Plenkovića. Ona je trošila 2,8 mil. kn godišnje.
- Jako me zanima što se to tako drastično promijenilo da se trošak Ureda premijera toliko povećao. Ja sam imala savjetnike koji su radili besplatno, nisam zapošljavala nove ljude i maksimalno sam pokušala štedjeti te nisam povećavala izdatke. Nitko se nije žalio na manjak ljudi, pa me iznenađuje rast troškova za plaće. Nisam niti jedan ručak vani pojela na trošak Vlade - kaže nam bivša premijerka Kosor i napominje kako je naišla na kritike mnogih kad je, primjerice, zabranila vodu s okusom u Vladi.
Milanović odriješio kesu
- Na razini svih ministarstava u pola godine uštedjeli smo milijun kuna. To treba netko zaraditi da bismo mi mogli trošiti. Samo na uredskome materijalu uštedjeli smo oko 35 milijuna kuna. Uvela sam i da svi plaćaju svoju kavu, sve je to ono što se čini sitnicama, ali se može uštedjeti - objašnjava Kosor. Nakon dolaska Milanovića trošak Ureda premijera narastao je 2012. na 7,8 milijuna kuna. Dvije godine su i oni povećavali trošak, na 9,1 milijun, a onda su u predizbornoj godini opet štedjeli.
Predviđeno je da oko 50 ljudi služi premijera
Međutim, jedan visoko rangirani SDP-ovac koji je upoznat s tim što su radili, objašnjava da su samo Ured za odnose s javnošću pripojili Uredu premijera, te se zbog toga samo čini da je trošak porastao.
- Spojena su dva ureda sa svojim proračunima - kaže.
Također otkriva da su kod Kosor neki dužnosnici, poput Davora Ive Stiera, primali plaću u Ministarstvu vanjskih poslova, a u biti su radili u Uredu premijerke.
I Milanovićevi savjetnici su radili besplatno, ističe.
- Ukupno je bilo predviđeno u Uredu premijera oko 50 zaposlenih, mi smo bili na 80 posto. Ured premijera je središnje mjesto politike Vlade i koordinira sve ostalo. Tamo su potrebni stručni i plaćeni ljudi i ne treba od toga raditi famu - drži.
No ove godine buknula je afera Dnevnice, u kojoj je otkriveno da je čak 600.000 kuna putnih troškova u vrijeme Milanovića i Oreškovića bilo isplaćeno fiktivno, što pokazuje lošu kontrolu trošenja u Uredu premijera. Prvooptuženi su bivši predstojnik ureda
Tomislav Saucha i tajnica Sandra Zeljko, koja je još od vremena Kosor bila u kabinetu.
A kad smo kod putovanja, za službeni Vladin zrakoplov, ova Vlada opet će potrošiti više i od Milanovića i Oreškovića. No rekorder je Jadranka Kosor, koja je 2010. godine trebala dati čak 20 milijuna kuna za avion.
- Bilo je to vrijeme pregovora s EU. Često se letjelo, ali i vraćalo isti dan. Rezala sam troškove i za tu namjenu. Prije su imali bakanalije u avionu, a to sam ukinula - kaže Kosor.
Pravo na zrakoplov ima i predsjednik Republike, ali ga plaća Vlada. Od 2011. je trošak za zrakoplov bio oko 11 milijuna kuna godišnje, ove je 13,7 milijuna kuna. Vlada kaže da to nije zbog više putovanja, nego servisa.
- Razlog je redovni dvogodišnji servis zrakoplova i povećani troškovi održavanja zrakoplova koji je ove godine napunio 20 godina – kažu iz Vlade.
Ode Lovro u Kinu učiti o lokalnoj upravi?!
Ministar uprave Lovro Kuščević sutra se vraća iz Kine, kamo je otputovao razmijeniti iskustva o lokalnoj upravi, priopćilo je njegovo ministarstvo. Hrvatska godinama najavljuje teritorijalni preustroj, ali se inače od toga odustalo. Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta s 1,4 milijarde stanovnika, pa je samo jedna pokrajina višestruko mnogoljudnija od male Hrvatske s 556 gradova, županija i općina.
Nije zato jasno što će ministar naučiti od zemlje s kojom smo po svemu neusporedivi. No ministar je u priopćenju poručio da mu je cilj pridonijeti i gospodarskoj suradnji, konkretno Splitsko-dalmatinske županije, kao i drugih lokalnih tvrtki, s kineskim investitorima. Razgovarat će i o kineskim ulaganjima u medicinski turizam i u preradu ribe.