Svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj počela je u četvrtak prijepodne u šumi Brezovica kod Siska u znak sjećanja na osnivanje prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvog sisačkog partizanskog odreda, 22. lipnja 1941. godine.
Svečanost, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH, Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, počela je polaganjem cvijeća brojnih izaslanstava, među kojima su izaslanstvo SABA RH, Grada Siska i županije Sisačko-moslavačke, izaslanika predsjednice Republike, istarskog župana Valtera Flege, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Jasena Mesića, izaslanika predsjednika Vlade, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, te drugih.
Svečanosti su nazočni brojni dužnosnici te stranački predstavnici, između ostalih, i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik Ruske federacije Anvar Azimov.
Predsjednik SABA RH Franjo Habulin čestitao je okupljenima Dan antifašističke borbe i kazao kako je osnivanje sisačkog partizanskog odreda događaj koji se voljom vlasti u današnjoj Republici Hrvatskoj slavi kao Dan antifašističke borbe, čime se odaje poštovanje koje borci sisačkog odreda zaslužuju.
No, povijesna je istina da je on bio lokalnog karaktera i kako je tek bio nagovještaj onoga što će doći, a to je ustanak protiv okupacije i svih koji su okupatorima služili, čiji je početak bio u Srbu, 27. srpnja 1941., ustvrdio je. Pri tome, najmanje je važno koliko je bilo Hrvata u sisačkom odredu a koliko je Srba sudjelovalo u akcijama u Srbu, kazao je Habulin.
Važno je, dodao je, da je to bio ustanak protiv okupatora i domaćih pomagača, što je Hrvatsku kao dio Jugoslavije stavilo na stranu pobjednika Drugog svjetskog rata. Habulin je napomenuo da je to dobro poznato, ali da 'naši mladi o tome većinom nemaju pojma te da se laži o antifašizmu sustavno šire kroz obrazovanje i dobar dio medija'.
Dodao je kako je suvremena Europa utemeljena na antifašizmu, dok, kaže Habulin, u hrvatskoj javnosti dolazi do obnove fašizma odnosno ustaštva, iako je, kako je rekao, većina Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su živjeli u Hrvatskoj, te sve ono što je bilo dobro i plemenito u Hrvatskoj, bilo aktivno na strani ustanka. Nemali broj onih koji su 10. travnja 1941. podržali stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, prihvatili su antifašizam iako ih nitko na to nije prisiljavao osim vlastite savjesti, kad su se suočili s progonima Srba, Židova i drugih, samo zato što su to što to jesu, dodao je.
Napomenuo je da je i veliki broj svećenika podržao antifašizam jer su u najtežim trenucima hrvatske povijesti znali gdje je mjesto crkve u Hrvatskoj, što se danas, kaže Habulin, 'uporno prešućuje i govori kako su partizani pobili ne znam koliko svećenika a da se ne spominje kako su ti svećenici i blisko surađivali s ustaškim vlastima u borbi protiv partizana'.
Program je nastavljen obraćanjem okupljenima sisačke gradonačelnice Ikić Baniček, izaslanika predsjednice države istarskog župana Flege, te prigodnim glazbenim programom.