Najava uvođenja poreza na banke uznemimirila je bankare, na čiju stranu je na zadnjem sastanku s premijerkom Kosor stao i guverner Željko Rohatinski. Na tajnom sastanku skrivenom od očiju javnosti bili su i ministar financija Šuker koji navodno nije sklon uvođenju poreza na banke, te čelnici velikih banaka (Erste, RBA, PBZ I ZABA) Petar Radaković, Zdenko Adrović, Božo Prka i Franjo Luković. Bankari su, tvrde neki od sudionika sastanka, stekli dojam da porez, iz populističkih razloga, guraju koalicijski partneri HDZ-a - HSS i SDSS. Milorad Pupovac kaže da je konačno došlo vrijeme da sada i banke snose dio tereta krize.
- Do sada su teret krize snosili samo oni koji rade ili su radili - zaposlenici i umirovljenici, a za to vrijeme su banke samo zarađivale i ostvarivale dobit - kaže Pupovac. Josip Friščić kaže da bi se time u godini dana u proračun slilo oko dvije milijarde kuna, a banke će se lakše odreći svog dijela kolača od građana. Nije još poznato jesu li bankari ucijenili Vladu, no poznato je da je susjedna Mađarska uvela taj porez koji joj nije donio velike koristi. Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić kaže da je čak Međunarodni monetarni fond osudio takvu odluku. Vlada premijera Viktora Orbana zatražila je uvođenje tog poreza tvrdeći da je to jedini način da se ostvari ciljani manjak proračuna. Orban je porez nazvao nužnim, pravednim i djelotvornim, što su mnogi nazvali jeftinim desnim populizmom. Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević sklon je uvođenju poreza na banke unatoč svim dobrim i lošim posljedicama koje on nosi. Za Poslovni dnevnik je rekao da se pribojava alternative da Vlada popusti pritisku bankarskog sektora zbog potreba kratkoročnog financiranja, a kao rezultat da izostanu rezovi rashoda u budžetu. Bankari upozoravaju da ne vide ni jedan razlog zbog kojega bi bili “kažnjeni” novim porezom. Premijerki nije do rata s bankarima, u rujnu na naplatu dolazi 500 milijuna eura kredita, za koje će trebati domaće banke.

ŠTO DONOSI POREZ NA BANKE
1. Banke će smanjiti kreditnu aktivnost, veliki klijenti mogli bi otići u inozemstvo, a najviše bi nastradalo malo i srednje poduzetništvo. Građanima bi porasle kamate na kredite i smanjile se kamate na depozite. Rast gospodarstva bi se dodatno usporio.
2. Smanjile bi se inozemne investicije, povaćao bi se rizik stranih ulaganja. Tečaj kune bi se mogao povisiti. Dio banaka u stranom vlasništvu bi se mogao i povući iz Hrvatske.
3. Porez na banke bio bi suprotan Vladinu planu gospodarskog oporavka. Ako se Vlada bude, kao i proteklih godina, zaduživala kod domaćih poslovnih banaka i državi će kamate biti više.