Sabor raspravlja o izmjenama triju zakona kojima se, između ostalog, ukida porez na mirovine za više od pola milijuna umirovljenika te povećava minimalni iznos paušalnog poreza za turistički smještaj. Prema vladinom prijedlogu od 1. siječnja 2027. godine za sve mirovine koje prelaze 600 eura mjesečno ukida se porez na mirovine Time će biti obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika. Ukidanje poreza najviše će koristiti umirovljenicima s višim mirovinama, dok oni s najnižim primanjima uglavnom već sad ne plaćaju porez jer su ispod praga osobnog odbitka. Naime, porez na mirovinu u Hrvatskoj plaćaju umirovljenici čija mirovina prelazi iznos osnovnog osobnog odbitka od 600 eura mjesečno
PRATITE UŽIVO
Osnovica se oporezuje po stopama koje ovise o mjestu prebivališta, s time da se umirovljenicima obračunati porez na dohodak umanjuje za 50 posto. Najveći porez na mirovine plaća se u Zagrebu i iznosi 11,5 posto, u Puli iznosi 11 posto, u Splitu 10,75 posto, u Varaždinu 10,5 posto, a primjerice u Osijeku, Vinkovcima, Čakovcu, Rijeci i Dubrovniku 10 posto. Primjerice, na bruto mirovinu od 1000 eura, odnosno na neto iznos koji je do sada iznosio oko 954 eura, trenutačno se plaća porez od 30 do 46 eura mjesečno, ovisno o tome u kojem gradu ili općini živite. Prosječna mirovina u Hrvatskoj nakon najnovijeg usklađivanja iznosi 768 eura. Porez na nju trenutačno iznosi između 12,60 i 19,32 eura mjesečno, ovisno o gradu ili općini u kojoj umirovljenik živi.
Prema vladinim zakonskim prijedlozima predviđeno je i povećanje minimalnih iznosa paušalnog poreza za turistički smještaj u jedinicama lokalne samouprave I. i II. kategorije prema indeksu turističke razvijenosti. Za prvu kategoriju iznos se podiže s 100 na 150 eura, a za drugu kategoriju s 70 na 100 eura. Oslobađanje umirovljenika od plaćanja poreza na dohodak smanjit će prihode proračuna za 180 milijuna eura i to ide na teret lokalne samouprave, dok će izmjene koje se odnose na paušalno oporezivanje od samostane djelatnosti povećati prihode jedinica lokalne samouprave za 23,5 milijuna eura.
Izmjenama zakona predlaže se i smanjenje priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje samostalne djelatnosti oporezuje paušalno, i to za dva najviša porezna razreda, s 85 na 70 posto te s 85 na 55 posto. Uz to, produljuje im se rok za predaju izvješća.
- Ovim poreznim zakonima kažnjavate i stavljate terete na one koji stvaraju dodatne vrijednosti, a to su naši obrtnici i iznajmljivači. Istina neke ste umirovljenike rasteretili, ali ne na teret državnog nego lokalnih proračuna - poručio je Miro Bulj (Most).
Boris Lalovac (SDP) upozorio je kako je će jedan dio umirovljenika dobiti dobro povećanje mirovina, a riječ je o onima koji imaju mirovine veće od 600 do 700 eura, ali najveći broj umirovljenika neće dobiti ništa. Upitao je zašto prikupljeni ekstraprofit ne ide umirovljenicima, koji ukidanjem poreza neće dobiti ništa. Nezavisni zastupnik Nino Raspudić naveo je kako predložene izmjene predstavljaju prelijevanje iz šupljeg u prazno.
- Pozdravljamo ukidanje poreza na mirovine, i to je dobro, ali ispada da će se ta sredstva namaknuti tako što će se povećati pritisak na male iznajmljivače i paušalne obrtnike. Obijate uskladiti osnovni osobni odbitak s inflacijom pa je porezni ugriz za radnike sve veći - rekao je Raspudić.
Marko Pavić (HDZ) odbacio je oporbene teze da Vlada ne vodi računa o umirovljenicima s najnižim mirovinama. Naveo je kako je cilj Vlade da raste životni standard umirovljenika.
- To se vidi po tome što su minimalne mirovine rasle stopom brže od prosječne. Prosječna mirovina je narasla s 357 na 785 eura, a ovim izmjenama 500.000 umirovljenika izaći će iz poreza na dohodak. Time mirovine su više nego udvostručene, kad se i oduzme inflacija, stopa rasta je 50 posto. U cijelom SDP-ovom mandatu mirovine su rasle 12 posto - kazao je Pavić.
Zastupnik Bulj uzvratio je kako HDZ-ov zastupnik tzv. 'ministar od parfema' uvjerava kako umirovljenici nikada nisu bolje živjeli. Naveo je kako država mora brinuti o socijalno ugroženim građanima, a umirovljenici su pretvoreni u prosjake. Podsjetio je da je premijer Plenković kad se uvodio euro tvrdio da će cijena kave rasti za dvije lipe.
- Kolika je vrijednost 100 eura bila u vrijeme dok smo imali kunu, a kolika je danas? Imao omjer jedna kuna, jedan euro. Nikad se nije moglo manje kupiti - upozorio je Bulj.
Zakonske izmjene u Saboru brani državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić, a Mostovac joj je poručio kako bi "bila bolja tajnica za uljepšavanje stvarnosti Vlade Andreja Plenkovića od dužnosti koju sada obavlja". Na uvredu državne tajnice reagirao je Marin Piletić (HDZ).
- Mi smo se seksizama naslušali u Saboru - kazao je.
Damir Bakić (Možemo!) pozdravio je mjeru ukidanja poreza, ustvrdivši kako je šteta što ona nije došla ranije. Prag oporezivanja, kaže, bilo bi prirodnije postaviti niže od 5000 eura.
- Nema mnogo smisla da radnik s prosječnom bruto plaćom pa i minimalnom plaćom, plaća porez na dohodak, a da je umirovljenik s mirovinom od 3000 eura oslobođen plaćanja poreza - kazao je Bakić.
I on je napomenuo da 700.000 umirovljenika, čije su mirovine ispod 600 eura, nikakav učinak ove mjere neće osjetiti.
- Upravo su te mirovine kritične i zadaća je svih nas naći načina kako da toj skupini umirovljenika pomognemo - poručio je.
Anka Mrak Taritaš (Glas) upitala je koliko je u Hrvatskoj umirovljenika koji imaju mirovinu iznad 5000 eura mjesečno, što je prag za ukidanje poreza na mirovine. Navela je i brojke Državnog zavoda za statistiku za 2025. prema kojoj je prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo je 753 eura mjesečno odnosno godišnje 9034 eura. Upozorila je kako je svaki peti građanin u riziku od siromaštva. Kada su u pitanju mirovine, navodi kako su one i dalje među najnižima u EU. Navela je kako prosječna mirovina u Hrvatskoj čini oko 47 posto prosječne neto plaće.
- Za usporedbu, Slovenija ima prosječnu mirovinu između 960 i 1000 eura, u Italiji preko 1100 eura, a Njemačka i Austrija ima između 1300 i 1700 eura - navela je Mrak Taritaš.