U utorak navečer građani Hrvatske mogli su otići na počinak uvjereni da bi ih Vlada sutra mogla “obradovati” takozvanim kriznim porezom od pet posto, umjesto najavljenih osam. No u srijedu prije podne dočekao ih je sasvim novi scenarij - krizni porez, u narodu već prozvan “harač”, pada na tri posto, ali uz povećanje poreza na dodanu vrijednost sa 22 na 23 posto. Ideja o kriznom porezu, kojim bi se teret recesije ravnomjerno rasporedio na šire slojeve stanovništva, umjesto da pogađa samo umirovljenike i državne službenike, došla je iz sindikata. No oni su imali na umu porez od jedan do dva posto, pa su, shvativši da Vlada isprva nudi astronomskih osam posto, ostali zapanjeni. Osim postotka, zaprepastilo ih je i to što Vlada nije jasno argumentirala zašto baš osam posto. Ostao je dojam da je ta brojka izvučena gotovo napamet. Nije sigurno niti da bi uvođenje kriznog poreza od tri posto, uz povećanje PDV-a na 23 posto, popunilo rupu u državnoj blagajni, premda prvi izračuni vode prema iznosu od pet milijardi kuna više.
Kako god bilo, stručnjaci tvrde da novo porezno opterećenje ima smisla jedino unutar cjelovite ekonomske politike, unutar koje je jasno izračunato koliko je povećanje poreza, kakva je racionalizacija države, hoće li te mjere voditi jačanju gospodarstva...
- Porez nije samostalna veličina, on je uvijek instrument, alat unutar ekonomske politike - kaže makroekonomist dr. Mladen Vedriš.
- Jasno je da se nešto mora poduzeti. No mjere moraju ići na dvije strane. Ako s jedne strane propisujemo nove poreze, s druge strane moramo imati mjere smanjenja državne potrošnje, racionalizacije državnog aparata i sl. To nije 'ili-ili’, to je 'i-i’. Dakle, mora biti i jedno i drugo - kaže Vedriš, ali pojašnjava da bi morale biti vidljive mjere koje potiču proizvodnju - a njih nema.

ANA KNEŽEVIĆ: NOVI POREZ IZMISLIO JE BORIS KUNST
Ana Knežević (SSSH) otkrila je tko je zagonetni sindikalac koji je smislio novi porez. Tvrdi da je zapravo riječ o bivšem sindikalcu, a sad zastupniku HDZ-a u Saboru, Borisu Kunstu. Ana Knežević požalila se da im Vlada nije pokazala nikakve izračune ni brojke o koristi i šteti od novih mjera.

SVI ĆEMO SNOSITI TERET NOVOG POREZA
Vladin "porez solidarnosti", slažu se ekonomski stručnjaci, podjednako će pogoditi i građane i gospodarstvo.
GRAĐANI
1. MANJA POTROŠNJA - Zbog većih davanja građani neće moći trošiti kao do sada. Budući da su od početka godine bili pritisnuti raznim  opterećenjima, situacija će im biti samo gora.
2. KREDITNA KRIZA - Ionako prezaduženi građani jedva su i dosad nalazili načina da pokrpaju svoja mjesečna zaduženja. Uz rast kamata, dodatni porez će ih uništiti.
3. BANKROT - Mogla bi se tako obistiniti crna prognoza s kraja prošle godine: mnogi građani zbog prevelikih troškova i prezaduženosti došli bi na rub bankrota!
GOSPODARSTVO
1. MANJA POTROŠNJA - Čim građani smanje potrošnju, i cjelokupno gospodarstvo se nalazi u problemu, a time ni proračun neće dobivati kao do sada.
2. JOŠ VEĆA KRIZA - Sa smanjenom potrošnjom doći će i do krize radnih mjesta i vrlo su vjerojatni i novi valovi otkaza.
3. GOSPODARSKI KRAJ - Ionako osiromašeno gospodarstvo našlo bi se pred konačnim slomom. Tada će jedina moguća pomoć biti ona iz inozemstva - MMF.