Vjerski turizam danas u svijetu motivira milijune ljudi. Procjenjuje se kako neka od najpoznatijih svetišta poput Fatime ili Lourdesa godišnje privuku i do 8 milijuna hodočasnika. Godišnje na put iz vjerskih razloga odlazi čak oko 300 milijuna ljudi, a vjerski turizam u svijetu zarađuje desetke milijardi dolara.
Koliko godišnje Hrvatska zaradi o turizma ne zna se. Takvi podaci ne postoje. Neka konkretna strategija razvoja vjerskog turizma također ne postoji.
- Što se tiče samih prihoda, njih dobivamo od HNB-a i oni se ne razdvajaju prema oblicima turizma, već sveukupno za turizam i to za teritorij čitave Hrvatske - kazali su nam u Ministarstvu turizma. Ipak svjesnu su da u Hrvatskoj vjerski turizam, kao poseban oblik turizma ima jako velik potencijal za razvoj.
Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke godišnje posjećuje oko 800.000 hodočasnika te se u lokalnim objektima ostvaruje oko 13.000 noćenja. S razvojem vjerskog turizma u Mariji Bistrici počeli su razvijati stare zanate (obrada drva, medičarstvo, oblikovanje gline). Prije dvije godine u funkciju je stavljen i hotel KAJ s 4 zvjezdice te je već u prvoj godini imao više od 10.000 noćenja. Razvijeni su i hodočasnički putovi. Do sada postoji oko 800 kilometara hodočasničkih putova spojenih sa slovenskima i to preko 4 granična prijelaza, čiji je centar Marija Bistrica.
- Sezona nam traje skoro cijelu godinu, uvedena je i adventska pobožnost pa su 'rupe' zapravo samo u 11 mjesecu i prva tri mjeseca godišnje. Većina, 90 posto ljudi dolazi osobnim vozilima, još uvijek smo jednodnevno izletište, a iznenađujuće je koliko je ove godine došlo Korejanaca. Do početka kolovoza bilo ih je oko 3000 i oni kad dođu obavezno noće - kaže nam načelnik Marije Bistrice Josip Milički te dodaje da su odmah nako Korejanaca česti gosti i Poljaci. Mariju Bistricu na blagdan Velike Gospe posjeti između 40 i 50 tisuća ljudi a toliko ih dođe drugi vikend u rujnu kad je Zagrebačko hodočašće. Također prva nedjelja poslije Velike Gospe je rezervirana za hodočašće konjskih zapreka koje privuče od 20 do 30 tisuća ljudi.
- Dolazi im dosta ekskurzija, škole u prirodi, umirovljenici, vojno hodočašće, hodočašće vatrogasaca. Iz godine u godinu povećava se broj hodočasnika koji dolaze pješice tako da nije čudno kad ugostitelji, koji su inače jako zadovoljni i odlično rade, peku čevape već u 7 sati ujutro - kažu nam u turističkoj zajednici Marije Bistrice.
U ovom zagorskom gradiću sa 2900 stanovnika su itekako svjesni da je u vjerskom turizmu veliki potencijal pa ne čudi da je u planu gradnja Hodočasničkog centra - bio bi to centar s 300-tinjak spavaćih mjesta, u prvom redu za mlade, hodočasnike, ali i ostale korisnike.
Nekome je u Hrvatskoj ipak vjerski turizam itekako važan. Grad Rijeka jedini u Hrvatskoj ima strategiju razvoja vjerskog turizma. A prema rezultatima istraživanja provedenog u sklopu izrade "Strategije razvoja vjerskog turizma grada Rijeke 2020.", koju je izradio tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, grad Rijeku godišnje posjeti oko 121.500 posjetitelja motiviranih vjerom te pritom ostvari godišnju potrošnju od 12.500.000 kuna.
- Vjernici dolaze već od lipnja pa sve do listopada, ali najviše hodočasnika dolazi za vrijeme Velike Gospe, njih oko 40 000 u jednom danu, dok za Malu Gospu njih oko osam tisuća. Uglavnom su to domaći ljudi iz Rijeke i okolice te vjernici iz Zagrebačke, Varaždinske, Istarske i Krčke biskupije, ali ima i Slovenaca, Talijana, Poljaka, koji stanu i posjete nas na putu za Međugorje. Ljudi su uglavnom u tranzitu i ne zadržavaju se jer još uvijek nemamo organizirani smještaj. Zadržavaju se oni koji dolaze u organiziranim ekskurzijama i grupama te prespavaju u hotelima - objašnjava gvardian Trsatskog samostana fra Antun Jesenović.
- Budući da nas u samostanu ima oko osam, zbog velikog broja posjetitelja za vrijeme Velike Gospe, unajmljujemo svećenike iz susjednih županija te staračkih domova pa tako taj dan na raspolaganju imamo njih oko 70-tak - pojašnjava fra Jesenović.
Dodaje kako samo zbog svetišta na kroz Trsatsko svetište godišnje prođe oko 100 tisuća ljudi, a najviše njih su školske eksurzije. Turiste ne broje, njih ima jako puno s tim što se ističu Koreanci, koji obavezno dođu i na misu. Iako u samostanu postoji suvenirnica, sa jeftinim knjigama i molitvenicima, posjetitelji uglavnom ne troše mnogo. Obično kupe svijeće, koje uz molitvu zapale u Kapeli svijeća u dvorištu crkve. Inače, godišnje pričestimo oko 140 tisuća ljudi.
Najveće slavonsko marjansko svetište Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu,selo u kojem živi 600-injak stanovnika a kojeg godišnje posjeti oko 200 tisuća ljudi i to od travnja pa sve do studenog. Radi se uglavnom o jednodnevnim izletima ili vjernici dođu tek na par sati pomoliti se. Na Veliku Gospu u ovom malenom slavonskom selu bude preko 60 tisuća ljudi dok za blagdan Male Gospe dođe oko 5 tisuća. Oni koji žele noćiti smještaj mogu naći u OPG seljačkim domačinstvima.
Najveće marjansko svetište u Dalmaciji nalazi se u Sinju, a tijekom kolovoza na blagdan Velike Gospe grad alkara zna posjetiti i više od 150 tisuća vjernika. Navike hodočasnika su obilazak svetišta i znamenitosti vezanih za vjerski, ali i kulturni turizam i gastronomiju. U prosjeku ostaju jedan dan. Smještajni kapaciteti na području grada Sinja i cetinskog kraja su: 36 smještajnih objekata od čega je 1 hotel koji raspolaže s 107 ležajeva. Ostali smještajni objekti broje 316 ležajeva, dakle ukupno 423 ležaja.
Međugorje je u zadnje 35 godine posjetilo oko 30 milijuna vjernika, od čega 21 milijun stranih hodočasnika. Godišnje ostvaruje oko 90 milijuna eura ukupnog prihoda i gotovo dva milijuna noćenja.
Do tih brojeva je došao dr. sc. Vencel Čuljak, autor doktorske disertacije “Fenomen Međugorje kao svjetski brend i top destinacija vjerskog turizma”, u kojoj donosi zanimljive podatke o Međugorju kao turističkoj destinaciji i pokazuje da ono može postati svjetska top destinacija vjerskog turizma.
Ukupni prihod destinacije vjerskog turizma u Međugorju od 1981. do 2013. godine iznosi 2,85 milijardi eura i 65 milijuna ostvarenih noćenja.
Čuljak smatra da se broj hodočasnika neće smanjiti čak i ako se Međugorje ne proglasi svetištem. Od stranih turista najviše im dolaze Talijani koji u prosjeku ostaju od tri do tri i pol dana.
TRSAT: MALO TROŠE, A PUNO IH DOLAZI
U Trsatskom svetištu, kaže gvardijan, godišnje pričeste 140.000 ljudi. U suvenirnici samostana s jeftinim knjigama i molitvenicima posjetitelji ne troše mnogo. Obično kupe svijeće koje zapale u Kapeli svijeća u dvorištu crkve.
U ALJMAŠU 200.000 LJUDI GODIŠNJE
Kroz slavonsko selo u kojem živi 600-tinjak ljudi godišnje prođe oko 200.000 posjetitelja, i to najviše od travnja do studenog. Na Veliku Gospu u najvećem slavonskom marijanskom svetištu, Gospe od Utočišta, bude više od 60.000 ljudi.
GRAD ALKARA BUDE PUN 'KAO ŠIPAK'
Sinj, najveće marijansko svetište u Dalmaciji, na Veliku Gospu posjeti više od 150.000 vjernika. Uglavnom ostaju jedan dan, a većina onih koji dođu dan ranije odmor pronađu u sinjskom Đardinu, u hladovini parka, svojevrsnom krevetu na otvorenom.
MARIJA BISTRICA: UGOSTITELJI I TRGOVCI NEMAJU RAZLOGA ZA KUKANJE
Ekskurzije, škole u prirodi, umirovljenici, vojno hodočašće, hodočaće vatrogasaca. Povećava se i broj hodočasnika koji dolaze pješice, pa često ugostitelji znaju peći ćevape već u 7 ujutro.