Prizori izbjegličke tragedije zapljusnuli su nas svom snagom: u sjećanju ostaje policajac koji u Makedoniji pendrekom napada čovjeka koji u naručju drži malo rasplakano dijete...

Prizori egzodusa, brojčano promatrano, uistinu nisu tako veliki kako sugerira slika - riječ je o nekoliko desetaka tisuća ljudi. Stručnjaci tvrde da moramo znati dvije važne stvari. 

Prvo, na polazak u Europu sprema se i do tri milijuna ljudi, a ta bi brojka mogla biti i veća ako iz Afganistana, nakon američkog odlaska, počne bježati veći broj ljudi koji bi inače bili prepušteni na milost i nemilost talibanima. Uz to, ISIL je fizička prepreka bijegu velikog broja ljudi koji su u okruženju. Poraz ISIL-a otvorio bi im put. 

Drugo, nakon što Mađarska završi ogradu prema Srbiji, izbjeglice će na zapad krenuti hrvatskim rutama.

- Opravdano je očekivanje da će izbjeglice krenuti putem Hrvatske kako bi pronašle najkraći mogući tranzitni put prema Zapadu - kaže Vedran Obućina, stručnjak za Bliski istok i dodaje:

- Time će veliki pritisak biti ostvaren na području Osijeka, Baranje i Virovitice jer će izbjeglice nastojati pronaći što kraći put da opet uđu u Mađarsku. To će Hrvatsku staviti pred složene probleme. Smještaj, hrana, logistika, dokumenti, zadržavanje... Što učiniti sa svim tim ljudima? Makedonsko i srpsko iskustvo pokazuju da se, uz izbjegličku rijeku, formira i lanac krijumčara koji zarađuju na nesreći, organizira se mafija koja ilegalno prebacuje ljude preko granice itd. Poučeni iskustvom iz Grčke, Makedonije i Srbije, Hrvatska bi se mogla dobro pripremiti za njihov dolazak. U Baranji se problem može lokalizirati, ali ako se otvore rute preko BiH, problem će postati neusporedivo veći - smatra Obućina.