Hrvatska bira 11. saziv Sabora odnosno 151 saborskog zastupnika koji se biraju na mandat od četiri godine. Za jedno mjesto u Saboru natječe se 15 kandidata i kandidatkinja. Na izborima se za vaš glas bori ukupno 2277 kandidatkinja i kandidata. Muškarci su i ovoga puta zastupljeniji od žena, odnos je 58 naprema 42 posto. Najstariji kandidat ima 95, a najmlađi 18 godina, dok najstarija kandidatkinja ima 87, a najmlađa 18,5 godina.

Oni koji vašom voljom uđu u Sabor primat će najmanje 2000 eura plaće, svaki od njih imat će pravo na zastupnički paušal u iznosu od 199 eura, a oni koji žive izvan Zagreba i na naknadu za odvojeni život od 133 eura, oni s prebivalištem udaljenim više od 50 kilometara od Zagreba imaju pravo na pokrivanje troškova službenih ili unajmljenih stanova do 332 eura i režija do 66 eura, a pokrivaju im se i troškovi službenih putovanja.

Kad stižu rezultati?

Rezultati izlaznih anketa očekuju se odmah po zatvaranju biračkih mjesta u 19 sati, a prvi neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva u 21 sat. Do ponoći se obično obradi do 90 posto glasova.

Materijal za izbore, od glasačkih listića i kutija, oglasa koji idu na sva biračka mjesta, zapisnika za sva biračka mjesta stajao je oko 748.000 eura, a utrošeno je oko 100 tona odnosno pet šlepera papira. U izbornim povjerenstvima bit će 7631 predstavnik, a za njihove naknade osigurano je oko 3,1 milijun eura.

Parlamentarni izbori bit će prvi koji će nakon više od 20 godina biti održani u novim izbornim jedinicama. Oko petine birača više neće birati zastupnike u onoj izbornoj jedinici u kojima su ih ranije birali. Zastupnike biraju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Pravo glasa ima 3,733.283 birača. Od toga ih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,511.086, a bez prebivališta 222.197 birača te su se unaprijed morali aktivno registrirati. Upravo zbog podatka da je u Hrvatskoj 3,5 milijuna birača, a prema popisu stanovništva ima nas tek 3,9 milijuna, Gong je upozoravao kako imamo 500.000 birača viška.

NOVI IZBORNI ZAKON Zastupnike na ovim izborima biramo u novim jedinicama: Promjena vrijedi za 22% birača

Birači će svoje pravo moći ostvariti na 6884 biračka mjesta, što je za 115 biračkih mjesta manje u odnosu na izbore iz srpnja 2020. U Hrvatskoj, odnosno u deset izbornih jedinica, bit će otvorena 6544 biračka mjesta, a dijaspora će moći glasati na 110 biračkih mjesta, od kojih su 43 u BiH, što je za dva manje nego na posljednjim parlamentarnim izborima.

Glasa se i izvan Hrvatske

Glasovat će se u 41 državi, no popis država je u odnosu na 2020. nešto izmijenjen. Sada se neće glasati u Finskoj, Japanu, Izraelu i Ukrajini, no glasat će se u Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Južnoafričkoj Republici. Dijaspora bira tri saborska zastupnika, a osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj 12. izbornoj jedinici na području Hrvatske. Ostatak biračkih mjesta se odnosi na privremeno upisane birače u Hrvatskoj koji će glasati na 102 posebna biračka mjesta, birače u ustanovama socijalne skrbi koji će glasati na 91 mjestu, zatvorenici na 20, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.

SAMO ZA HITNE SLUČAJEVE Radno vrijeme bolnica, ljekarni i domova zdravlja u Zagrebu na dan izbora bit će kao vikendom

Dijaspora glasa danas i sutra, a u Hrvatskoj se biračka mjesta otvaraju u srijedu u 7 sati, građani svoje pravo mogu iskoristiti do 19 sati, kada se birališta zatvaraju. Kako bi ispunio građansku dužnost, dolaskom na biračko mjesto, birač treba predočiti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu. Nakon evidentiranja dobit će glasački listić, na kojem je otisnut serijski broj te popis stranačkih, koalicijskih i nezavisnih lista po rednim brojevima. Glasački listić od 1. do 11. izborne jedinice malo su većeg formata. Na ovim izborima imamo manje lista nego prije četiri godine. Ukupno je 165 izbornih lista.

Koliko je ukupno lista?

Najviše, njih 18, je u 9. izbornoj jedinici. Po 17 lista imaju 1. i 10. izborna jedinica, 3., 6. i 7. izborna jedinica imaju 16 lista, u 5. izbornoj jedinici je 15 lista, a po 14 lista imaju 2., 4. i 8. izborna jedinica. U 12. izbornoj jedinici, gdje se biraju pripadnici nacionalnih manjina, 17 je kandidata i osam zamjenika. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika, a po jednog biraju pripadnici mađarske i talijanske nacionalne manjine. Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, baš kao što će jedan zajednički zastupnik predstavljati pripadnike austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine, a zajedničkog predstavnika u Saboru biraju i pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.

Na 32 od 165 pravovaljanih listi nema dovoljno žena, odnosno muškaraca pa njihovim predlagateljima prijete poprilične novčane kazne. Za svaku listu na kojoj nije vodio računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca, njen predlagatelj može biti kažnjen sa 6636 eura. Državno izborno povjerenstvo dužno je o tome obavijestiti pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova i DORH koji onda, ovisno o svojoj procjeni, pokreće prekršajni postupak. Provedbu izbora nadzirat će oko 5400 promatrača, što je oko 3100 manje nego na izborima 2020.