Iako je javna rasprava o prijedlogu Zakona o strateškim investicijskim projektima službeno završila jučer, tek se sad rasplamsala polemika.
Protiv tog zakona prvo se izjasnila Hrvatska biskupska konferencija, a onda se javila oporba.
- Katastrofa! Namjera da se poljoprivredno i šumsko zemljište može izdvojiti iz javnog dobra u svrhu privatnih investicija je djelo protiv naroda i države - rekao je Dragutin Lesar, šef Laburista. Oporbeni čelnik Tomislav Karamarko šturo je rekao da podržava stav Biskupske konferencije. Zelena lista izjasnila se protiv, kao i neke civilne udruge, a na internetu su pokrenuli i peticiju protiv ovog zakonskog prijedloga.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako država i danas može pomaknuti granicu javnog dobra, a ovim se zakonom samo skraćuje rok. Odnosno, taj proces više ne bi trajao godinama nego će sve ići po hitnom postupku. Riječ je, tvrdi ministar, o ubrzavanju birokracije. Ekonomisti se slažu kako je prijedlog zakona ishitren. Ljubo Jurčić kaže kako je zakon o investicijama zapravo sam sebi svrha.
- Cilj nisu investicije, one su posljedica strateških politika svakog resora. Dakle, ovaj je zakon u suprotnosti s ekonomskom logikom i prirodom. Stvara se nepotrebna euforija i iluzija, a unaprijed se zna da neće donijeti rezultate - kaže Jurčić te dodaje da je zakon posljedica toga da ne znamo ni sami što bismo sa zemljom i ljudima koje imamo, pa praktički “tražimo gazdu”. S njim se slaže i ekonomist Branimir Lokin, koji tvrdi da smo jedina zemlja koja donosi takve zakone.
- Svi su od toga odustali jer je riječ o kratkoročnom rješenju. Veliki investitori sigurno neće ulagati u industriju i poljoprivredu. Oni se žele dočepati nekog resursa i kad ga istroše, samo će otići. Ovaj će im zakon to i omogućiti - kaže Lokin. Smatra da je zakon razvojno, ali i formalno-pravno loš.
- Vlada je u situaciji u kojoj ne postoje investicije, pa je zapravo ucijenjena da donese ovakav zakon. On pogoduje velikim investitorima jer im omogućuje veći i slobodniji pristup resursima - uvjeren je Lokin.