Državni zavod za statistiku objavio je da je hrvatska industrijska proizvodnja u kolovozu pala za čak 4,7 posto na godišnjoj razini, što je najviše u proteklih 15 mjeseci. Iznenadilo je to i najpesimističnije analitičare.

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, pad industrijske proizvodnje veže uz umjerene temperature ovog ljeta. Manje se palila klima, manje su se konzumirala pića kao osvježenje, istaknuo je. 

Krištof je rekao kako su druge grane rasle ili stagnirale, navodeći primjer prerađivačke industrije koja je ostala na istoj razini, dok su duhanski proizvodi i tekstil rasli.

Vlada nije iskoristila ulazak na tržište EU

Domagoj Ivan Milošević (HDZ) rekao je gostujući u emisiji Otvoreno na HTV-u kako industrija, da bi prosperirala mora imati pozitivnu poslovnu klimu, povoljan trošak investiranja i tržište. Vlada je propustila iskoristiti ulazak Hrvatske na veliko tržište Europske unije, a domaće je tržište uništila povećanjem PDV-a i ostalim lošim potezima, rekao je. Milošević je rekao kako je Vlada propustila spasiti domaću industriju. 

Puno toga je naslijeđeno

Ivo Jelušić, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo (SDP) naglasio je da je riječ tek o jednom mjesecu koji bilježi pad industrije, treba pričekati kraj godine koji će pokazati stvarno stanje. Istaknuo je kako rast izvoza i pad nezaposlenosti pokazuju da u hrvatskom gospodarstvu postoje i neki pozitivni pomaci. Svjestan je da Hrvatska bilježi pad BDP-a, međutim, kaže, dvije i pol godine pada pod SDP-ovom vladom, a četiri i pol godine pod HDZ-ovom. Puno toga je naslijeđeno, naglasio je Jelušić. 

Treba ulagati u mala i srednja poduzeća

Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu (ORaH) mišljenja je da Hrvatska treba ulagati u mala i srednja poduzeća i inovacije. Upravo njima država treba pomoći kroz strogo pravno regulirane potpore i fiskalne mjere. Nužna nam je industrijska strategija, vizija, koja bi bila puno sažetija, razumljivija i koja bi davala generalne smjernice. No, smatra, kako je prije industrijske strategije trebalo donijeti niskougljičnu strategiju i strategiju održivog razvoja. Hrvatska bi se trebala specijalizirati za "niše" gdje može svojim znanjem biti konkurentna, primjerice, digitalnu ekonomiju i elekrotehničku industriju.