Domaće turističke kompanije unatoč povećanoj geopolitičkoj neizvjesnosti u ovu turističku sezonu ulaze s trenutačno stabilnom razinom rezervacija i opreznim optimizmom u vezi daljnjeg razvoja turističke sezone, ali i s očekivanjima nastavka rasta troškova koji bi i treću godinu zaredom mogli rasti po većoj stopi od rasta prihoda, istiskujući prostor za nužne investicije, glavni su zaključci ankete koju su u ožujku proveli Deloitte u suradnji s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatskom udrugom turizma (HUT). Anketa je provedena u razdoblju od 06 do 17. ožujka te je obuhvatila turističke kompanije koje zajedno raspolažu s ukupno 259 hotela i kampova s preko 51.000 smještajnih jedinica.

Većina objekata, njih 55 %, trenutačno ima stabilan status turističkih rezervacija u odnosu na isto razdoblje lani, a njih 33 % ima porast rezervacija od 3 do 6 posto. Optimizam za predsezonu dodatno potiče usporedba statusa rezervacija s 2023. godinom koja je usporediva za analizu jer su uskršnji blagdani bili rano kao i ove godine, a tu je situacija da čak 80 posto objekata ima rast rezervacija u odnosu na stanje rezervacija u ožujku 2023. godine do 3 posto.

Većina objekata, njih 67 posto ne vidi ni značajnije promjene u volumenu rezervacija po različitim tržištima, a čak 100 posto objekata nema naznaka promjene dužine boravka turista u odnosu na prošlu godinu. Što se pak tiče procjene za čitavu sezonu 2026., većina objekata, njih 81 posto, očekuje ponavljanje razine noćenja kao i prošle godine, dok ih 14 posto očekuje rast do 3 posto. Ipak, većina, njih 64 posto, očekuje izraženiji trend last minute rezervacija u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom na takva očekivanja potražnje, nema prostora za značajnije promjene u cijenama pa 72 posto objekata planira ove sezone rast prosječne dnevne cijene smještaja (ADR) između 3-6 % u odnosu na prošlu godinu, što je oko procijenjene stope inflacije, pri čemu su najpozitivniji trendovi u segmentu 5* i 4* hotela te kampova. U skladu s tim 55 posto objekata planira rast ukupne razine godišnjih prihoda do 3 posto u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je lani imala 2. najveću stopu inflaciju. Očekujemo inflaciju od 4.6 posto.

Što se tiče raznih tržišta s kojih nam stižu turisti, očekuje se pad u broju dolazaka turista iz Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske, dok raste broj domaćih gostiju kao i turista iz susjedne Slovenije, Austrije i Mađarske.

- Hrvati su po broju dolazaka na prvom mjestu u našim hotelima što prije par godina nije bilo tako - rekao je Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske.

Vjeran Buljan, Assistant Director u Deloitteovom odjelu strateškog savjetovanja i transakcija navodi da su očekivanja ispitanika za nadolazeću sezonu najpozitivnija za upscale i luxury segment (koji je najotporniji) kao i generalno za objekte u kojima su u proteklom razdoblju realizirane značajnije investicije.

- U samo godinu dana udio ispitanika koji očekuju značajan utjecaj tehnoloških inovacija na poslovanje više se nego udvostručio, što potvrđuje da je razdoblje statusa quo u hrvatskom turizmu iza nas. Uz nastavak investicija u kvalitetu ponude, ispitanici su sve više fokusirani na mogućnosti značajnije primjene AI rješenja u poslovanju, prvenstveno u segmentima marketinga i prodaje, a zatim I revenue managementa i upravljanja odnosima s gostima - izjavio je Buljan.

Troškovi rada i energije i dalje rastu

No, sektor je i ove godine, dodaje, pod pritiskom novog rasta troškova, a vrlo je izvjesno da će se taj pritisak i povećati u odnosu na očekivanja iz ankete zbog produbljivanja energetske krize.

Čak 76 posto kompanija očekuje da će rast troškova premašiti rast prihoda, što bi bila već treća godina zaredom takvog scenarija u turizmu. Očekuje se nastavak rasta troškova rada, i to 40 posto ih očekuje rast troškova rada od 3 do 6 posto, njih 30 posto između 6 i 10 posto, a 29 posto očekuje rast iznad 10 posto.

- Svi se bojimo što će se događati u budućnosti. Stanje bookinga je na razini lanjskog. Što se tiče dolazaka gostiju iz EU destinacija, to nam je tržište stabilno. Nitko ne otkazuje dolazak. No zato imamo određene otkaze dolazaka od strane gostiju iz Azije i Amerike naročito ture koje su imale stop u Dubaiju i Dohi. Što se Uskrsa tiče on ove godine pada rano. Očekujemo oko 150.000 do 170.000 gostiju te će biti ostvareno do 550.000 noćenja. Oko 60 posto hotela će biti otvoreno. Sjeverniji i srednji dio Jadrana orijentiran je prema gostima koji dolaze automobilima i netko tko ima 2500 do 3000 eura za godišnji, na njega porast cijena goriva neće utjecati, ne očekuje se da će otkazati dolazak -  izjavio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.

Poručio je da hrvatski turizam ulazi u sezonu 2026. s opreznim optimizmom.

-Sve ukazuje na još jednu sezonu u kojoj će zbog različitih izazova trebati aktivno upravljati ponudom kako bi ponovili rezultat od prošle godine, no ono što je sigurno je da ćemo imati još jednu godinu rasta troškova većeg od rasta prihoda. To smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal sektora koji svoju konkurentnost mora čuvati nastavkom investicija u podizanje kvalitete i u održivost. No, uvjereni smo da će i ove izazovne godine turizam pokazati da je dio gospodarstva na kojeg se može računati da amortizira prelijevanje nepovoljnih gospodarskih trendova i na ukupno gospodarstvo i na državne financije, kao što je to bilo u krizama prethodnih godina, navodi.

Domaće turističke kompanije identificirale su i ključne rizike za naredne dvije godine. Dok ih većina, 74 posto, u naredne dvije godine očekuje nastavak trenda rasta potražnje do 5 posto, među izazovima se najviše ističu mogućnost smanjenja potražnje s ključnih emitivnih tržišta, zatim izazovi u dostupnosti kvalificirane radne snage, te percepcija Hrvatske kao precijenjene turističke destinacije gdje je rizik najveći zbog neusklađenosti cijena i kvalitete u ugostiteljskoj ponudi u destinacijama.

Zbog takvih očekivanja, gotovo 59 posto kompanija planira u iduće dvije godine investicije manje ili jednake iznosima iz prethodnog razdoblja, dok 42 posto koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja njih usmjerava prvenstveno u rekonstrukciju smještajnih jedinica i javnih sadržaja te projekte u održivost i energetsku učinkovitost. Kao najatraktivniji izvor financiranja ističe se HBOR, a zatim vlastiti kapital i bankarski krediti. Glavne prepreke povećanju investicija ostaju: regulacija i spori urbanistički procesi, pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, profitabilnost projekata te dostupnost kvalificirane radne snage.