Kći i ja smo čistile crkvu. Kraj oltara sam mela lamperiju i na zidu slučajno vidjela linije raznih boja. Rekla sam svećeniku da na zidu ispod lamperije nešto ima. Došli su stručnjaci iz Zagreba te skinuli lamperiju i kreč, govori nam to Marica Kušan, zvonarica kapelice sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju kraj Karlovca. Otkriće je bilo senzacionalno.
POGLEDAJTE VIDEO:
U kapelici sagrađenoj početkom 16. stoljeća otkrili su freske iz 1539. godine, i to preko tri zida u starom dijelu crkve koja je kasnije nadograđivana. Zidovi su od dna do stropa potpuno prekriveni motivima iz Biblije kakvi su u srednjem vijeku krasili zidove crkava diljem Europe, dok je svod bio plave boje sa zvijezdama i okom.
Radovi konzervatora na čišćenju, pažljivom skidanju boje s freski, trajali su desetak godina, a u međuvremenu im je Marica bila na usluzi, otvarala crkvu, pomagala čistiti...
- Kako su otkrivali crtež po crtež, tako su mi govorili što oni predstavljaju. Oslikan je čitav put: od raja, navještenje, pribijanje Isusa na križ, apostoli s Kristom, sv. Antun Pustinjak, koji je naš zaštitnik Zadobarja i blaga, kamenovanje Magdalene... Ma čitav je put Isusa Krista ovdje opisan. Jako mi je drago što se ovo otkrilo - kaže nam Marica. Posebnost ovoga otkrića je u tome što je riječ o jednom od dva lokaliteta na području kontinentalne Hrvatske na kojem su sačuvana tri oslikana zida crkve: sjeverni, istočni i južni, dok na zapadnom nema oslika.
Otkriveno je ukupno 18 različitih prizora iz Biblije. Gradnju i oslikavanje crkve naložili su Frankopani jer je Zadobarje bilo dio novigradskog vlastelinstva, tad u posjedu ozaljske loze Frankopana, poznatih pokrovitelja umjetnosti i književnosti.
O otkriću ovog srednjovjekovnog slikarstva može se razgledati i izložba pod nazivom “Majstor od Zadobarja“ na starom gradu Dubovcu, koju su organizirali Gradski muzej Karlovca i Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije uz potporu Nacionalnog svetišta sv. Josipa.
- Slikarski majstori su se u to vrijeme školovali u Hrvatskom primorju te oslikavali crkve na području Hrvatske i Slovenije. Ispričali bi ‘cjelovitu priču’ od početka do kraja povijesti, od postanka do Sudnjeg dana, a njihova umjetnost je bila bliska običnim ljudima koji su razumjeli poruku. Zidno slikarstvo je u to vrijeme bio najpristupačniji i najrasprostranjeniji medij, dostupan i razumljiv svakome. To je bilo uobičajeno, ali je rijetko kad opstalo, jer su se oslici prekrivali novima. Radove ovog anonimnog autora susrećemo i u obližnjim mjestima Sveticama, Volavlju, Svetom Martinu pod Okićem, Žumberku... – objasnio nam je Igor Čulig, kustos Gradskog muzeja Karlovac, ali i jedan od autora izložbe.