Borba protiv korupcije u Hrvatskoj ne postoji. Ona je zaustavljena u trenutku kad smo ušli u EU i to zbog nedostatka snažne političke volje da se nešto promijeni. Poručila je Dubravka Budimir, čelnica Transparency Internationala Hrvatske.
- U Hrvatskoj je i korupcija korumpirana. Zemlja je zarobljena korupcijom, a borci protiv korupcije, civilno društvo, su umrli - ustvrdila je Budimir. O problemu korupcije u zemlji jučer se burno raspravljalo u Saboru. Upozoreno je da unatoč strategiji i mjerama Hrvatska od 2015. godine tone na ljestvici indeksa korupcije. Najrizičnija područja su javne nabave i sve manje povjerenje građana u institucije države.
- Po metodologiji Transparencyja sve ispod 50 je korumpirano društvo. Mi imamo 48 bodova, a europski prosjek je 66 - rekao je čelnik antikorupcijskog vijeća Željko Jovanović (SDP). Oporba je upozorila nemamo ni jednu presudu za HDZ-ove korupcijske afere i da se korupcija u javnom sektoru smatra vrlo raširenom pojavom.
- Najveći problem je pravosuđe i nečinjenje, upozorio je Saša Đujić (SDP). Vladajući ih prozivali za politizaciju rasprave, a SDP-ovci uzvraćali da im 'HDZ želi staviti flaster na usta'. Posebno opasna je korupcija u politici, kaže oporba uz tvrdnje da je ona 'eskalirala u aktualnoj Vladi'. Nikola Grmoja (Most) tvrdi da se 'u Saboru ljudi susreću s korupcijom, nepotizmom i klijentelizmom'.
Branimir Bunjac (Živi zid) predlaže da se ponovno otvori Goli otok za korumpirane političare.
Smatra da se korupcija može suzbiti reformom pravosuđa te predlaže da presude za korupciju, naročito za političare i javne osobe, moraju biti donijete za 3 mjeseca ili se u protivnom, kaže Bunjac, suca razrješuje.
- Prijedlogom zakona o podrijetlu imovine, koji smo predložili, tražimo da Porezna uprava popiše sve što političar ima, ako treba i viljuške, čarape i čačkalice - sve - pa da da se vidi koliko je zaslužio i stekao u jednom mandatu, dodao je zastupnik Živog zida. Predložio je i ukidanje skrbničkih računa bez imena i prezimena, na kojima u Hrvatskoj, kako je ustvrdio, ima 75 milijardi kuna, i da se treba vidjeti tko je vlasnik toga novca.
'Ako treba ukinuti sefove i off shore račune, zabraniti iznošenje novca za političare iz zemlje te ako treba ponovno otvoriti i Goli otok isključivo za gospodu političare, ali ne zbog stavova nego zbog korupcije', izjavio je Bunjac. Ustvrdio je kako su hrvatski političari glavni izvor korupcije, a nitko od njih, koliko mu je poznato, nije pravomoćno osuđen.
Nikola Grmoja (Klub Mosta) smatra da je politička korupcija u vrijeme Plenkovićeve Vlade 'eskalirala', a da je posljedica toga iseljavanje ljudi. EU komisija je u izvješću iz 2018. potvrdila da je Plenkovićeva Vlada Hrvatsku učvrstila na posljednje mjesto u EU prema kriteriju političke korumpiranosti pravosuđa, izjavio je Grmoja. Tvrdi da je u hrvatskim javnim institucijama uspostavljena korumpirana struktura, koja djeluje protiv interesa građana.
Grmoja kaže kako je 'Plenkovićeva struktura dokazala vjerodostojnost samo u povećanju političke korumpiranosti pravosuđa te u posljedičnom egzodusu Hrvata iz vlastite države'. Naveo je da je Nacionalno vijeće u listopadu održalo javno saslušanje, na kojem je glavni inspektor Ministarstva vanjskih i europskih poslova Damir Božić 'pritisnut dokazima', priznao da je glavna tajnica ministarstva Lorete Bertoša Kušen, godinama kršila propise, primala plaću dok je bila lažno raspoređena u generalnom konzulatu u Sydneyju gdje nije ni boravila ni radila, a kasnije je zbog toga razriješena.
Diplomatu Damiru Sabljaku, koji se je usudio sve prijaviti, trebalo je žurno onemogućiti pristup dokumentima, koji dokazuju sustavno prekrivanje bezakonje u ministarstvu, pa je ministrica u listopadu podnositelja prijave udaljila iz službe bez dokaza, što je prije tri dana potvrdio službenički sud, koji je zatražio od ministarstva da dostavi dokaze za optužbe protiv diplomata, koji je ovdje u Hrvatskom saboru svjedočio pred Nacionalnim vijećem, rekao je Grmoja. Dodao da su mu i danas na mobitel stigle prijave onih koji se sreću s korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom u Hrvatskom saboru.
U ime Kluba SDP-a Davor Bernardić rekao je kako je Hrvatska na ljestvici indeksa percepcije korupcije u 2018. ostvarila rezultat od 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i EU koja iznosi 66 bodova i zapravo pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra vrlo raširenom pojavom. Time je, kako kaže, nažalost nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi sa 2017. i 2016. kada je ostvarila 49 bodova odnosno 51 bodom u 2015.
To su podaci Transparency Internationala koji pokazuju da na ljestvici percepcije korupcije u zadnje tri godine tonemo među sve korumpiranije zemlje na svijetu. Stoga treba osnažiti institucije odgovorne za kontrolu i ravnotežu političke moći kako bi osigurale djelovanje antikorupcijskih mehanizama bez zastrašivanja.Te institucije trebaju podržati slobodne i neovisne medije, osigurati sigurnost novinara i omogućiti njihov rad bez zastrašivanja i uznemiravanja, rekao je Bernardić.
Prema njegovu mišljenju Hrvatska se po slobodi novinarstva nalazi iza Samoe, Gane, Burkine Faso, Senegala, Papue Nove Gvineje i Nigera.
Ante Babić (klub HDZ-a) istaknuo je kako se ne smije dopustiti stvaranje percepcije da se korupcija isplati.
Korupcija je zlo i neprihvatljivo je ponašanje, koje uništava osjećaj pravde i povjerenje u vlast. Te negativnosti korupcije nisu možda odmah vidljive, ali štetu koju korupcija stvara u gospodarstvu, u politici u društvu, zapravo dugoročno svi plaćamo, upozorio je Babić.
Korupcija je globalni problem, ima međunarodni karakter i ne veže se samo uz podmićivanje nego i nepotizam, klijentelizam, lobiranje i protekcija, zaključio je Babić.