Parlamentarni izbori održat će se u novim izbornim jedinicama. Buduće saborske zastupnike, njih 151, birači će birati prema postojećemu modelu, a u 10 izbornih jedinica izabrat ćemo ukupno 140 saborskih zastupnika odnosno njih 14 u svakoj izbornoj jedinici, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina, a tri zastupnika dijaspora. Oko petine birača odnosno njih 22 posto više neće birati zastupnike u onoj izbornoj jedinici u kojima su ih ranije birali. Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donijelo je Zagrebu, koji je umjesto na četiri podijeljen na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu, a tramvajska linija broj 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, povezuje sve tri zagrebačke izborne jedinice.
Novim zakonom mnoga naselja koja povijesno i regionalno trebaju funkcionirati kao jedno od sada će glasati u odvojenim izbornim jedinicama. Primjer za to su Islam Grčki i Islam Latinski, smješteni u zaleđu Zadra. Ta dva sela udaljena su samo 2,7 kilometara. Islam Latinski je naselje u sastavu Općine Posedarje i po novome će svoje zastupnike birati s Kutinom i Siskom, od kojih je udaljen 348 kilometara, odnosno više od 250 kilometara. Islam Grčki je naselje u sastavu Grada Benkovca, a on ostaje u 9. izbornoj jedinici, u kojoj je veći dio Zadarske županije.
Otok Šolta i Grad Solin po novome su u istoj izbornoj jedinici kao Knin, a ne, kao prije, sa Splitom. Općina Matulji, koja se geografski nalazi između Istre i Rijeke, po novome će zastupnike birati kao i Islam Latinski.
1. izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba i to Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje, pripijena joj je Velika Gorica i pet općina južno od Zagreba.
2. izborna jedinica Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba odnosno četvrti Gornja Dubrava, Donja Dubrava i Sesvete.
3. izborna jedinica je kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te sjeverozapadni dio Zagrebačke županije.
4. izborna jedinica obuhvaća Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i sjeverne dijelove Koprivničko-križevačke županije.
5. izborna jedinica kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije - Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku - te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
6. izbornu jedinicu čine zapadni dio Grada Zagreba odnosno gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb – zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Trešnjevka - sjever te dijelovi zapadni i jugozapadni dio Zagrebačke županije.
7. izborna jedinica, ujedno je najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom - cijelu Ličko-senjsku županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.
8. izborna jedinica uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku te određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
9. izborna jedinica prostire se na sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske županije, cijelu Šibensko-kninsku te dijelove Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.
10. izbornoj jedinici pripadaju Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
10%
glasova koje je dobila lista mora imati kanidat koji želi preferencijalnim glasom do Sabora
3.733.283
birača ima pravo glasa na izborima, od toga u Hrvatskoj 3.511.086.
5%
izborni je prag koje liste moraju dobiti po izbornoj jedinici da bi mogli računati na mjesto u Saboru