Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

U školama je učinjeno puno na osvještavanju i prevenciji nasilja među učenicima, ali nasilje je i dalje prisutno, samo se modificiraju oblici i usmjeravaju prema drugima. Broj prijetnji nastavnicima drastično raste. Dok je 2007. oko deset posto nastavnika doživjelo da im prijete prijavom ravnatelju, a osam posto prijavom inspekciji, lani je taj broj znatno veći. Čak 29 posto roditelja tražilo je od nastavnika da naprave ono što žele - povise ocjenu njihovu djetetu pozivajući se na prijavu ravnatelju. Njih 26,1 posto reklo je da će pozvati inspekciju u školu ako ne korigiraju lošu ocjenu učeniku.

Čak 24,5 posto iz obje kategorije u 2014. godini to je doista i napravilo kad nastavnici nisu reagirali onako kako su oni zahtijevali.

Rezultati su to istraživanja prof. dr. sc. Vesne Bilić s Učiteljske akademije u Zagrebu u kojem su sudjelovali nastavnici iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. O svemu govore i dugogodišnji ravnatelji koji su imali priliku vidjeti promjene “na terenu”.

- Obrazovanje, a posebno odgoj proces je u kojem treba sudjelovati i škola i roditelj. Radim kao ravnatelj već 20 godina i svjedok sam kako se stvari polako mijenjaju. Prije su roditelji na informacijama gledali i ocjene, ali se i raspitivali o tome kako se ponašaju njihova djeca. Danas rijetko koji roditelj pita za ponašanje. Zaboravljaju da se u dnevnik upisuju i ocjene iz znanja i one iz vladanja te da se sve zajedno čini završnu ocjenu. Danas smo sve češće svjedoci da roditelj ne želi prihvatiti kritiku na račun ponašanja svojeg djeteta i njegovo opravdanje stavljaju prije obrazloženja nastavnika. A pritom zaboravljaju da nastavnik ne kritizira nekoga zato što ima osobni problem s određenim učenikom, nego zato što je dužan sudjelovati u odgoju - objašnjava Mijo Bajić, ravnatelj Osnovne škole Mertojak u Splitu.

Ravnateljica OŠ Meje iz Splita Majda Asanović kaže kako je uvijek bilo roditelja koji nisu uvažavali mišljenja nastavnika o njihovoj djeci, no nekad je, od 30 roditelja, takvih bilo pet. Danas njih pet surađuje.

- Mislim da je osnovni problem nepovjerenje prema nastavnicima. Roditelji se nerijetko ponašaju kao da netko njihovo dijete namjerno obilježava, a to nije točno. Još malo pa će roditelji dolaziti na informacije i sami upisivati djeci ocjene koje misle da oni zaslužuju i koje im trebaju za budućnost. Nastavnik dobiva titulu neprijatelja jer roditelji dolaze sa stavom da oni najbolje poznaju svoje dijete. No ovaj odnos prema nastavnicima je kompleksan problem koji je stigao s iskrivljavanjem brojnih društvenih vrijednosti - smatra ravnateljica Asanović.

Zanimljivo je da je u 2014. čak 60 posto nastavnika doživjelo da se o njima šire lažne glasine, bilo da su ih ogovarali kolegama, ravnatelju, učenicima ili drugim osobama.

Gotovo isti postotak je nastavnika koje se vrijeđalo, ponižavalo, na koje se vikalo i onih kojima su se roditelji obraćali prostim riječima. U 2007. slika je bila drukčija. Tada je 30 posto nastavnika prijavilo da su bili kritizirani od strane roditelja, a samo devet posto ih je doživjelo vrijeđanje i ponižavanje. Sve je češći oblik nasilja prema nastavnicima i putem elektroničkih medija. Tako je u 2007. bilo oko jedan posto onih kojima se prijetilo da će ih se osramotiti na blogu, dok je u 2014. taj postotak u porastu. Tako je prošle godine 2,6 posto nastavnika primilo prijetnje putem mobitela, njih 1,6 posto suočeno je s neugodnim sadržajem o sebi na webu, dok je jedan posto doživio neugodnosti na društvenim mrežama. 

Oko 4,6 posto nastavnika lani je doživjelo prijetnje da će ih prebiti, dok je 2007. isto doživjelo njih dva posto. U 2014. je jedan posto nastavnika doživio fizičko nasilje, a 1,3 posto nastavnika suočeno je s uništavanjem imovine, poput bušenja guma. No zanimljivo je da samo 5,3 posto nastavnika prijavi neugodnosti koje imaju tijekom i izvan nastave policiji ili nadležnim prosvjetnim tijelima. Sve ostaje unutar škole, pa tako 50 posto traži pomoć kolega, dok 43 posto potraži pomoć kod ravnatelja.
 U srednjoj školi situacija je pomalo drukčija jer je riječ o tinejdžerima s kojima se situacija može raspraviti i riješiti te roditelji većinom surađuju. 


- U srednjoj školi situacija je nešto lakša jer je riječ o već oblikovanim, uglavnom razumnim mladim ljudima, pa ima manje prostora za manipulaciju. Naravno da ima i različitih profesora, ima i nesporazuma, krivo protumačenih riječi, ali se lakše rješavaju. Ako je neka situacija koju je potrebno riješiti, uvijek je važno da roditelj dođe u školu. Ponekad suočimo učenika, roditelja i profesora, i to se pokazalo dobrim u rješavanju sporova - rekla nam je ravnateljica srednje Prirodoslovno-tehničke škole u Splitu Ana Zamberlin.

Stručnjaci naglašavaju kako je bitna prevencija i razgovor o svim problemima koji muče djecu te konstantna uključenost odgovornih institucija i roditelja učenika.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.