Jedna od najboljih osobina finskog obrazovnog sustava je garancija da će svi imati jednake prilike za obrazovanje, bez obzira na društveni ili ekonomski položaj. Umjesto na natjecanje i usporedbe među učenicima, srednje škole se fokusiraju na podršku i vođenje učenika kao pojedinaca.

Mali đaci imaju istog razrednog učitelja, koji im predaje većinu predmeta, što uspostavlja emocionalnu podršku i daje osjećaj sigurnosti. Taj isti učitelj se također brine da u razredu nema diskriminacije ili šikaniranja. Ocjene se počinju dobivati u petom razredu osnovne škole. Odnosi između đaka i učitelja su prijateljski i opušteni, a motivacija se temelji na podršci i ohrabrenju umjesto na kazni.

Tako je jedan od najuspješnijih obrazovnih sustava opisala ugledna finska publicistkinja i diplomatkinja Salla Korpela. Možemo li i kako ta iskustva primijeniti u Hrvatskoj? Na to pitanje pokušat će odgovoriti sudionici međunarodne konferencije o obrazovanju u organizaciji 24sata, Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) te Agencije IMC. Konferencija se održava 28. rujna pod nazivom “Što o učenju možemo naučiti od Finske?”.

Promjene u hrvatskom školstvu traže svi - i roditelji, i nastavnici, i učenici. Svoje ideje o tome kakve škole žele hrvatski učenici predstavili su kroz rad dječjih vijeća, u kojima sudjeluje oko 400 đaka. Debate o tome kakve škole žele prošle su školske godine proveli i učenici 27 splitskih osnovnih škola. Djeca su raspravljala i o uvođenju devetog razreda.

- Deveti razred bio bi dobar jer bi djeca imala manje gradiva tijekom školske godine, pa će imati više vremena za učenje - izjavio je učenik Ivan Pecotić.

Ivan najvećom nepravdom smatra to što neki učitelji imaju svoje miljenike, a to nije pošteno prema drugim učenicima.

- Želimo da se čuje i naš glas. Od nas se očekuje puno, da budemo ozbiljni, ali i da budemo djeca. Svi ljudi su ustvari djeca, samo to u sebi trebaju pronaći i u tom smislu odrasle političare možemo podsjetiti na to što su bili. U nekim stvarima mogli bi se ugledati na nas - rekla tad je učenica Deni Marinović. Đaci su također zaključili da žele imati školski portal na kojem bi pisali o svojim problemima te se istodobno učili novim vještinama.

Nastavnici podržavaju održavanje debata na učeničkim vijećima jer smatraju da djeca ovako sazrijevaju, uče se razmišljati o problemu, ali i kako kvalitetno iznositi svoje argumente i pobijati tuđe te kako komunicirati. Da obrazovni sustav prije svega treba služiti djeci, kaže i finski stručnjak koji će biti gost međunarodne konferencije.

- Više od ičega obrazovni sustav mora služiti učeniku. Svrha obrazovanja je da pomognemo mladim ljudima da shvate svijet i kako da se ponašaju u njemu.

- Obrazovanje se jako cijeni u Finskoj. Pa tako i rad nastavnika i stručnjaka za obrazovanje. Strogo se zalažemo za ideju da samo visoko obrazovani ljudi mogu utjecati na svijet i promijeniti ga na bolje. Finska nije imuna na promjene koje se upravo događaju u svijetu. Kao država prolazimo najveće strukturalne promjene u posljednjih nekoliko desetljeća. To znači da smo imali velike rezove u plaći i morali smo donijeti neke teške odluke općenito. To nije zaobišlo ni obrazovni sustav te smo tu naišli na javna negodovanja. Neki su se zapitali kako je moguće zadržati najbolji obrazovni sustav s manje resursa. Neki vide ovu situaciju kao mogućnost obnavljanja obrazovnog sustava, da se manje troši a da se poboljša kvaliteta. Kako možete i zamisliti, ovo je velika politička diskusija o kojoj se raspravlja svakodnevno - kazao nam je Lasse Leponiemi, jedan je od ključnih ljudi na čelu SCOOL-a. Riječ je o finskoj organizaciji koja pomaže školama u prilagodbi s inovativnim obrazovnim formatima.

Lasse se obrazovanjem bavi dulje od deset godina. Osnovao je internetsku stranicu za savjetovanje studenata.     

Trideset gradova ima dječja vijeća i uvažava njihov stav o školi     

Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 30-ak dječjih gradskih ili općinskih vijeća, u kojima se godišnje okuplja više od 400 djece u dobi od 9 do 14 godina. Djeca vijećnici imaju mogućnost sudjelovati s odraslima u raspravama o pitanjima i odlukama koji su djeci važni, kao što su slobodno vrijeme, kvaliteta obrazovanja i školski život, prostor za igru i rekreaciju...