Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u utorak je potvrdio kako kani ispuniti obećanje dano u predizbornoj kampanji o zatvaranju ureda hrvatskog člana državnog vrha u Mostaru, što ga je tamo tijekom svog mandata otvorio Dragan Čović, a sredstva koja su izdvajana za održavanje tog zdanja bit će preusmjerena za financiranje potreba mostarskih studenata.
POGLEDAJTE VIDEO:
U Komšićevoj izjavi, koja je u utorak dostavljena medijima iz središnjice njegove stranke Demokratska fronta (DF), stoji kako će on predložiti da se zgrada u kojoj je Čović otvorio ured ustupi na korištenje dvama sveučilištima koja djeluju na istočnoj i zapadnoj obali Neretve.
Kako nadalje navodi Komšić, neposredno pored rezidencije dosadašnjeg člana Predsjedništva BiH nalazi se porušena sveučilišna čitaonica koju nitko nije ni pokušao obnoviti nakon rata.
- Želim vidjeti kakve su mogućnosti da trenutne prostorije ureda Predsjedništva BiH u Mostaru učinimo zajedničkim prostorom za učenje i aktivnosti studenata Univerziteta Džemal Bijedić i Sveučilišta u Mostaru - kazao je Komšić najavivši kako se zbog toga planiran sastati s predstavnicima studenata dvaju sveučilišta i razmotriti njihova očekivanja i prijedloge.
Upitna zakonitost odluke
- Najavio sam zatvaranje tog ureda, no ne želim da prostorije zjape prazne i neiskorištene - kazao je Komšić.
Čović je ured u zapadnom dijelu Mostara otvorio u travnju 2016. godine s obrazloženjem kako na taj način želi biti bliže ovom gradu i njegovim građanima.
Iako je već tada postavljeno pitanje zakonitosti te odluke u poslovniku o radu Predsjedništva BiH, ovakvi slučajevi nisu tretirani. Tamo stoji samo kako se konstituirajuća te sve druge redovite i izvanredne sjednice državnog vrha održavaju u Sarajevu, osim ukoliko se ne donese drugačija odluka.
Prije Čovića svoje urede izvan Sarajeva odnosno u Banjoj Luci imali su dvojica srpskih članova državnog vrha, Nebojša Radmanović i Mladen Ivanić.
Komšić je u svojoj izjavi istaknuo kako je njegova najava o zatvaranju mostarskog ureda dokaz njegove nakane da u iduće četiri godine mandata bude osoba koja će povezivati ljude, u konkretnom slučaju studente u Mostaru, koji i dva i pol desetljeća nakon rata studiraju i žive odvojeni etničkim crtama.
Kazao je i kako mu je plan raditi na postupnom približavanju svih u obrazovnim institucijama u nastojanju da se ukloni postojeća segregacija učenika u srednjim i osnovnim školama po nacionalnoj pripadnosti.