Ulaganje u žene je stvar ljudskih prava, pridonosi iskorjenjivanju siromaštva i stvara brižnije društvo. Zaključak je to UN - a zbog čega je tema ovogodišnjeg Dana žena: Uložite u žene, ubrzajte napredak. 

Drugim riječima, UN tvrdi da se ulaganjem u obrazovanje djevojčica i žena, ali i ukidanjem razlike u plaćama između žena i muškaraca, može drastično podići standard života. I to u pet područja

Pitanje ljudskih prava

- Vrijeme curi. Rodna jednakost je i dalje najveći izazov kad su u pitanju ljudska prava. Ulaganje u žene je imperativ u borbi za ljudska prava i kamen temeljac za inkluzivnije društvo. Napredak za žene znači napredak za sve. 

Borba protiv siromaštva

- Pandemija, geopolitički konflikti, klimatske nepogode i ekonomska nesigurnost gurnuli su još 75 milijuna ljudi u teško siromaštvo od 2020. godine. Zbrojeno s brojkom prije 2020. i demografskim trendovima, to bi značilo da će do 2030. godine više od 343 milijuna žena i djevojčica živjeti u teškom siromaštvu. 

Uvođenje rodno odgovornog financiranja

- Zbog konflikata i porasta cijena hrane i goriva, nedavne procjene govore da će 75 posto država smanjiti javnu potrošnju. To znači i smanjenje ili ukidanje javnih usluga i socijalne zaštite što dovodi žene i djevojčice, kao najčešću metu nasilja i zanemarivanja, u nepovoljan položaj. 

Okretanje zelenoj ekonomiji i društvu brižnosti

- Trenutni ekonomski sustav potiče siromaštvo, nejednakost, uništavanje okoliša, utječući negativno na žene i marginalizirane skupine. Zagovornici alternativnih ekonomskih modela predlažu zaokret u financiranju žena, zelene ekonomije i socijalnog sustava. 

Podržavanje feminističkih pokretača promjena

- Feminističke organizacije iznose najveći dio akcija u borbi protiv siromaštva i nejednakosti. Međutim, minimalno su financirane, sa svega 0.13 posto ukupnog budžeta za razvoj. 

Upozoravaju i da se godišnje za socijalna, zdravstvena i ekonomska pitanja žena potroši 360 milijardi dolara. Za ratove i vojsku se izdvoji 2.2 trilijuna. (2 200 000 000 000 000 000 dolara)

WHO: Zdravstvo nije jednako kad su u pitanju žene

U akciju se uključila i Svjetska zdravstvena organizacija koja upozorava na minimalno istraživanje bolesti i teških stanja koja su specifična za žene. 

- Unatoč napretku, nevjerojatna je nejednakost u istraživanju i liječenju stanja koja su specifična za žene, mogućnostima u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici i prepoznavanju doprinosa žena u zdravstvenom području te donošenju odluka. Ove rodno uvjetovane razlike opstaju u pristupu zdravstvenoj skrbi i liječenju, ali i u visini plaće. U Europskoj uniji, žene po satu zarađuju 12.7 posto manje nego muškarci. Žene čine i 78 posto radne snage u zdravstvenom sustavu, međutim drže samo 25 posto seniorskih pozicija. Žene su često u situacijama poslovne nestabilnosti, manje plaće i loših uvjeta rada. Žene nastavljaju iznositi većinu neplaćenog rada na svijetu. Čak i prije pandemije, žene su odrađivale tri posto više neplaćenog rada, brige i održavanja kućanstva nego muškarci. Ova razlika utječe na njihove ekonomske mogućnosti, ali ograničava ih i u drugim sferama života - kažu iz te organizacije. 

Upozoravaju i na nedostatak medicinskih istraživanja usmjerenih na žene. Primjera radi, endometrioza, kronična upalna bolest ženskih reproduktivnih organa u kojem se sluznica koja oblaže unutrašnju površinu maternice širi po ostalim organima, toliko je raširena da od nje boluje svaka peta žena ispod 40. godine života. Međutim, iako je toliko raširena, onemogućava žene da žive normalne živote i rade, za nju još nema lijeka jer se premalo istražuje. Za ovu bolest, raširenu poput dijabetesa ili bolesti srca, u SAD - u se izdvaja svega 2 dolara po pacijentici za istraživanje. Usporedbe radi, za Chronovu bolest, koja je manje raširena i o njoj se zna više, izdvaja se 137 dolara po pacijentu. Za sve to odgovorna je predrasuda i svrstavanje simptoma pod one koje odgovaraju menstrualnom krvarenju. Tu je i primjer kako se shvaća što je normalno, a što opasno krvarenje tijekom mjesečnice. Naime, znanstvenici su tek 2023. godine testirali higijenske uloške i tampone s krvlju, umjesto sa fiziološkom otopinom i tako dobili pravi rezultat koji onda liječnicima govori o tome je li sve u redu s pacijenticom ili ne, jer se samo vizualno procijenjuje koliko krvi je normalna pojava.

'Obrazovanje se isplati'

UNICEF je proveo veliko istraživanje u zemljama u kojima su djevojčice bile u veće riziku da ne pohađaju školu nego se rano udaju i počnu brinuti o obiteljima. Zemlje koje su napravile zaokret i počele ulagati u školovanje djevojčica, bilježe ekonomski rast. 

- Zemlje koje ulažu u obrazovanje djevojčica vide da se to zaista isplati. Naši novi podaci govore da kad se napor i sredstva ulože u edukaciju, možemo zaista napraviti promjenu za djevojčice, njihove obitelji i društvo. Obrazovana djevojčica će biti zdravija, imat će bolji životni standard, bit će osnaženija i imat će bolju šansu za normalan posao. Njeno obrazovanje je naša budućnost. To je uvijek pametna investicija - govori Audrey Azoulay, direktorica UNESCO - a.