Sabor je rad nastavio raspravom o izvješćima o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u 2018. U Hrvatskoj živi 505.725 ljudi s invaliditetom od kojih je 202.000 žena. U radno aktivnoj dobi ih je 240.000, a na kraju 2018. godine zaposleno 10.836 ljudi.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je u Saboru da su promjene u sustavu učinjene stihijski i pod različitim pritiscima i bez prave usmjerenosti na korisnike kako bi se sustavnim rješenjima uspostavio dugoročno održiv i pravedan sustav zaštite njihovih prava

- Pred nama je razdoblje u kojima očekujemo krucijalne promjene za osobe s invaliditetom te usklađivanje zakona koji će se donositi u 2019. godine s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. S obzirom na mjere koje nisu poduzete u 2018. kojima bi se otklonili nedostaci, na koje godinama upozoravamo, postavljam na pitanje koliko donositelji odluka uistinu računaju na osobe s invaliditetom - upitala je pravobraniteljica. 

Najviše naših sugrađana s invaliditetom požalilo se Uredu pravobraniteljice na područje socijalne skrbi, zapošljavanje i rada, mirovinskog  osiguranju, pristupačnosti i mobilnosti te odgoj i obrazovanje.

Slonjšak navodi da je najviše pritužbi stiglo s područja Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske županije, a najmanje iz Ličko-senjske i Virovitičko-podravske. U izvješću je vidljivo kako je najveći broj kršenja prava odnosi se na dugotrajnost postupka vještačenja bilo je u područjima socijalne zaštite i mirovinskog osiguranja. U području pristupačnosti najčešće su kršena prava zajamčena zakonom te diskriminaciju u pristupu dobrima, uslugama te zapošljavanju i radu.

- Nemogućnost da bez obzira koristili li pomagalo uđu u stambeni ili javni objekt, javni prijevoz, nemogućnost da koriste sanitarni čvor samo je dio problema s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno suočavaju. Nije ni započeta realizacija pojedinih aktivnosti u ovom području koje se trebale biti riješene 2017. - upozorila je pravobraniteljica.  

Oporbeni zastupnici upozoravaju da je iz izvješća vidljiva dramatična nejednakosti odnosno diskriminacija dijela naših građana. Politika, kažu, treba ići u postizanju građanske jednakosti, 

- To nije niti dobročinstvo, dobrotvorstvo ni milosrđe, to je pitanje mogućnosti funkcioniranja društva. Potrebno je osigurati da svi članovi tog društva mogu koliko toliko ravnopravno participirati u životu društva - poručila je Vesna Pusić (GLAS). 

Mirando Mrsić (Demokrati) smatra da je ovo izvješće pravobraniteljice dobra podloga da se nešto promijeni u društvu. 

- Osobe s invaliditetom trebaju postati punopravni članovi hrvatskog društva. Mali koraci su napravljeni, ali to očito nije dovoljno - poručio je. 

Marija Alfirev (SDP) iz mišljenja Vlade na ovo izvješće, uvidjela je da suštinska neslaganja ne ulijevaju baš optimizam da će preporuke o kojima je govorila pravobraniteljica biti i uvažene.

- Mora se vidjeti jasan napredak u ostvarenju, ispunjavanju svih onih odredbi koje smo zacrtali kroz prihvaćanje konvencija a pogotovo kad govorimo o ova tri ključna područja života, a to su obrazovanje, osposobljavanje, rad, zapošljavanje odnosno neovisno življenje - kazala je.

Podsjetila je da je SDP-a u proceduru uputio dopune Zakona o cestama, kojim žele ispraviti nepravdu prema osobama s invaliditetom odnosno kako bi bili oslobađani  plaćanja cestarine, jer trenutno su oslobođeni samo oni koji imaju automobil. - Išli smo s prijedlogom da se to pravo odnosi na samu osobu s invaliditetom a ne na vozilo - kazala je. 

Čudnoj joj je što vladajući ne podržavaju SDP-ove izmjene zakona koje se tiču pomorskog prijevoza. 

- On se tiče prijevoza djece s otoka na kopno, ono nije prihvaćeno od strane HDZ-a. Nadam se da će doći do nekih promjena, ne znam kakvih ali još jedanput upućujem taj apel, djeca na otocima često moraju odlaziti na kopno i nije u redu da su diskriminirana, da im je taj dio života otežan. Treba im olakšati upravo tako da se omogući besplatno putovanje trajektom a inače da se omogući u pomorskom prometu - poručila je Alfirev. 

Na dnevnom redu je i izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć, a zastupnici će raspraviti i dva oporbena zakonska prijedloga.Dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e traži da se omogući javna dostupnost podataka o pravomoćno osuđenim počiniteljima kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a dopunama Zakona o gradnji Most traži uvođenje obveze izdavanja građevinske dozvole za bazne stanice teleoperatera.