U vremenu kada zbog straha od neuspjeha skoro nikome više ne pada napamet baviti se poljoprivredom, oni u ovom sektoru uspješno zapošljavaju više od 300 zaposlenika. Osnovna djelatnost kojom se bave jest ratarska, stočarska, voćarska, vinogradska i ribnjačarska proizvodnja, a ove aktivnosti obavljaju na više od 10 700 ha obradive površine. Da se zlatna polja još uvijek isplati obrađivati, dokazalo je i Poljoprivredno poduzeće Orahovica, čija povijest datira još od 1963. godine, kada je i službeno osnovano pod nazivom „Poljoprivredno prehrambeni kombinat Orahovica“. U svojih gotovo 60 godina postojanja, nizali su same uspjehe, a njihovi proizvode danas ponosno nose oznaku „Izvorno hrvatsko“.
U njihovim vinogradima uzgajaju se vrhunske sorte grožđa i proizvode visokokvalitetna vina što dokazuju i brojne nagrade i priznanja za kvalitetu, posebice kada je riječ o vinima Frankovka i Graševina. Osim što u uzgoju pšenice, soje, kukuruza, šećerne i uljane repice koriste najmoderniju tehnologiju, PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji. Iako dominiraju na domaćem tržištu u sektoru poljoprivrede, odlučili su otići korak dalje. Od 2012. godine svoje proizvode nude i na inozemnom tržištu, a o svim prednostima izvoza saznali smo u razgovoru sa Sašom Breznikom, predsjednikom uprave Poljoprivrednog poduzeća Orahovica.
Hrvatska vina u Kini
Iako su bili zadovoljni svojim plasmanom na domaćem tržištu, proširenje kapaciteta, razvoj brenda i povećanje interesa s inozemnog tržišta potaknuli su ih da ozbiljnije počnu razmišljati o izvozu. No to nisu bili jedini razlozi zašto su se odlučili na ovaj potez.
- Udio izvoza značajno smanjuje opasnost od nestabilnosti na domaćem tržištu, a javlja se i izazov usporedbe vlastite proizvodnje sa stranim proizvodima, po cijeni i kvaliteti. Takva kompetitivnost najbolji je poticaj za razvoj kvalitete proizvoda i daljnje smanjenje troškova proizvodnje. - govori predsjednik uprave Saša Breznik.
PP Orahovica svoje proizvode izvozi u nekoliko zemalja EU-a, Kinu, Japan, Meksiko i mnoge druge zemlje. Kako naš sugovornik kaže, različita tržišta traže i različitu diverzifikaciju proizvoda. Tako primjerice Meksiko potražuje isključivo visokokvalitetna vina pa im se takva i isporučuju, dok Kina prednjači u potražnji za crvenim vinima. Velika razlika u shemi izvoza ne postoji ni u ribnjačarstvu, ratarstvu i voćarstvu.-
- Što se tiče ribe, izvozimo je živu i prerađenu, s tim da postoji trend smanjenja izvoza žive, a povećanja izvoza prerađene ribe. Ribu izvozimo u BiH, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku, Češku, Poljsku, Sloveniju, Austriju i Italiju. Lješnjake i ratarske proizvode izvozimo na tržišta EU-a i njemu okolnih zemalja, s tim da pratimo potražnju i cijene. - kaže Breznik. Također navodi da im upravo proizvodi vrhunske kvalitete omogućuju iznimnu prihvaćenost na svim tržištima.-
Kvaliteta kao glavni uvjet za izvoz
Svoje proizvode PP Orahovica intenzivnije je počela izvoziti 2012. godine, nedugo nakon privatizacije i uspostave nove strategije u proizvodnji. Osim što su se dogodile značajne promjene u proizvodnom, prodajnom i marketinškom sektoru, znali su da će morati poraditi i na još većoj kvaliteti proizvoda jer je upravo ona osnovni uvjet za izlazak na inozemno tržište. No kako Breznik navodi, to nije bio jedini izazov s kojim su se suočili.
- Ono što predstavlja poseban izazov, svakako je osiguranje kontinuiteta kvalitete jer je riječ o prehrambenim proizvodima. Kada je riječ o samoj zahtjevnosti pripreme dokumentacije za izvoz, ona se razlikuje od zemlje do zemlje, ali to nije prepreka, nego može biti samo dodatno financijsko opterećenje. Želite li npr. izvesti vino u Peru, morate raditi analizu vina na prisutnost teških metala, što nije jeftino ako izvozite nekoliko sorti vina.
Izvoz u zemlje EU-a prilično je jednostavan s obzirom na nepostojanje granica unutar Schengenskog prostora. No kada je riječ o izvozu u treće zemlje, on je nešto zahtjevniji zbog potrebne dokumentacije i birokracije. Bez obzira na to kojoj se zemlji radilo, Breznik ističe kako je zapravo najvažniji zadatak pronaći dobrog kupca.-
- Najvažniji zadatak uvijek je pronaći dobrog kupca. To znači da obje strane moraju naći interes u poslovnoj suradnji. Kupac mora s interesom nuditi vaš proizvod, a ne da ga ima samo radi bogatije ponude. Vaš izvoz ne prestaje isporukom robe. To je zajednički posao obiju strana.
Dopustite da vam institucije pomognu
Prilikom izvoza svakako je bitno posavjetovati se s nadležnim institucijama i dopustiti im da vam pomognu. Taj savjet poslušao je i naš sugovornik.
- Zbog odgovora na zahtjev tržišta, ubrzanog tempa života te potreba naših kupaca za gotovim ili polugotovim proizvodima vrhunske kvalitete, 2016. godine otvorili smo tvornicu za preradu slatkovodne ribe u Čačincima, najveću takve vrste u Hrvatskoj. Time smo predstavili novi brend Panona Mare pod kojim se naši proizvodi nalaze na tržištu. Iskoristili smo HBOR-ovu priliku za financiranje izgradnje i opremanja tvornice, a rezultat svega su proizvodi koji su izvrsno prihvaćeni na svim tržištima.
Kako kaže, s HBOR-om uspješno surađuju i u segmentu osiguranja izvoznih potraživanja, što im nudi dodatnu sigurnost prilikom širenja na izvozna tržišta. Za kraj, naš sugovornik želio je ohrabriti sve koji se još dvoume oko izvoza.
- Ako netko ima dobar proizvod, nema mjestu skeptičnosti oko izvoza. Izvozom smanjujete ovisnost o domaćem tržištu, dodatnim iskustvima utječete na veću konkurentnost vlastitih proizvoda, a nerijetko možete postići i veću cijenu od one na domaćem tržištu.