Oduvijek su pobjedničke vojske tretirale umjetnine gubitnika kao ratni plijen. No nitko nije bio spreman za pustošenje koje su proveli nacisti, koji su oteli milijune umjetnina na svome pohodu preko Europe. Adolf Hitler bio je veliki poklonik umjetnosti. Bio je frustrirani umjetnik kojeg je dvaput odbila Bečke akademija, a sanjao je o preobrazbi svog omiljenog grada Linza u Austriji u super-grad s Führermuseumom, u kojem bi se nalazila sva najveća svjetska umjetnička djela od slika i skulptura do tapiserija. Reichsmarschall Hermann Göring bio je glavni u pribavljanju europskih umjetnina pri čemu je i sebi prisvojio nemali broj umjetničkih djela. Razmjeri pljačke bili su nezamislivi: više od pet milijuna najvećih europe postalo je nacistički plijen.  Deseci tisuća djela najvećih majstora i kolekcija klasične umjetnosti (Michelangelo, Leonardo da Vinci, Rembrandt, Van Eyck, Vermeer…)  završila su u njihovim rukama. U samo jednom skrovištu, rudniku soli u mjestu Altausee u Austriji, nalazilo se  6577 slika, 230 crteža i akvarela, 137 skulptura, 122 tapiserija i 1200-1700 sanduka rijetkih knjiga. Kad je glas o otimačini i uništenju crkava, muzeja i spomenika došao do Amerike, vodeći ljudi američke umjetničke zajednice odlučili su spasiti kulturnu povijest zapadnog svijeta. Svoj su plan iznijeli predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu uz čiju je pomoć osnovana Američka komisija za zaštitu i spas umjetničkih i povijesnih spomenika Europe. Dio te komisije bila je i MFAA grupa koja je oformila i odred o kojem je riječ u novom filmu Georgea Clooneya.

Snimljen na temelju istinite priče o najvećem lovu na blago u povijesti, Odred za baštinu je akcijska drama o sedam ljubitelja umjetnosti, nesposobnih za vojnu službu, koji su pred kraj Drugog svjetskog rata otišli na prvu liniju fronte kako bi pronašli i spasili šest milijuna umjetnina koje su nacisti pokrali širom Evrope. Iako je Odred za baštinu imao podršku predsjednika Roosevelta i generala Eisenhowera,  trebalo je umjetnine zaštititi i od samog nadiranja saveznika. Bilo je to vrijeme kada je sve letjelo u zrak. Ova priča čak i nije završila 1945. jer i danas se traga za nestalim umjetninama. Nedostaju tisuće djela. Postoje platna koja krase tuđe zidove ili su dio raznih kolekcija, a da nitko ne zna da se tamo nalaze. Stoga ni ne čudi što Clooneyevom pozivu koji je ujedno i koscenarist film nisu odoljele ni najjače hollywoodske i europske glumačke snage: Matt Damon, Cate Blanchett, Bill Murray, John Goodman, Jean Dujardin, Hugh Bonneville i Dimitri Leonidas.

Pogledajte od 20. 2. u kinima!