Vozači koji voze pijani ili, u gorem slučaju, u takvom stanju skrive ili sudjeluju u prometnoj nesreći nailaze na posve opravdanu društvenu i zakonsku osudu. Alkohol je dežurni krivac, pa makar bila riječ i o čašici ispijenog vina. Istodobno motornim vozilima upravljaju vozači(ce) pod utjecajem raznih lijekova, nerijetko i droga čiji je negativni utjecaj na sposobnost upravljanja vozilom pod određenim okolnostima veći nego alkohola.
- Takvih lijekova i pripravaka na tržištu ima između 150 i 200 - kaže prof. dr. sc. Igor Francetić, pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb. - Riječ je o lijekovima čiji sastav utječe na središnji živčani sustav, a time i na psihomotoričke sposobnosti. Najopasniji su lijekovi za smirenje, zatim metadon ili, primjerice, opijati koji se koriste za jake bolove. Iako se lijekovi za smirenje, poput Apaurina, često koriste, to ne znači da vozač ne smije sjesti za upravljač. Potrebno je u uputstvu o korištenju lijeka proučiti poluvrijeme raspada, jer u pravilu nakon pet poluvremena raspada lijek više ne utječe bitno na psihofizičke sposobnosti.
Unatoč tome alkohol je i dalje, ovisno o količini, opasniji od rizičnih lijekova. Razlog tomu je što su oboljeli pacijenti ipak odgovorniji i pridržavaju se uputa lječnika ili ljekarnika, dok konzumenti alkohola zbog nekritičkoga odnosa često pretjeravaju s ispijenim količinama, čime daleko više ugrožavaju sigurnost prometa - zaključuje prof. dr. sc. Igor Francetić.      
Naše istraživanje, s obzirom na veliki broj lijekova, nije sveobuhvatno, no dovoljno je indikativno. Upozorava na to kako i naizgled bezazleni lijekovi poput Plivadona mogu utjecati na sposobnost upravljanja vozilom. Pritom smo se služili podacima dostupnim u Registru lijekova u Hrvatskoj i Farmoterapijskom priručniku.