Uskrs je kao što svi znamo najvažniji blagdan kršćanstva kojim slavimo uskrsnuće Isusa Krista. To je blagdan koji provodimo u obiteljskom okruženju i sve oko nas je puno ukrasnih jaja, zečeva, pilića i ostalih uskrsnih simbola. Jeste li se ikada zapitali što ti simboli zapravo znače? Donosimo vam priču o svjetovnoj strani Uskrsa kao i o tradicionalnim hrvatskim običajima.

Bojenje jaja, blagoslov hrane, zečevi, pilići, pisanice, šunka...sve je to dio tradicije Uskrsa. Jeste li se ikada zapitali odakle potječu neki od navedenih simbola?

Uskrs ima i svoju nereligijsku stranu odnosno to je poganski običaj, a krščanski misionari su ga prihvatili u drugom stoljeću naše ere. Drevni Sasi su slavili povratak proljeća i svoju božicu Eeastre. Uskrsni zec nije moderna izmišljotina već ima veze sa spomenutom božicom čiji je zemaljski simbol bio upravo zec. Nijemci su taj simbol donijeli u SAD, a tamo je zaživio tek nakon građanskog rata.

Kada govorimo o uskršnjim jajima, jaja su simbol rađanja u mnogim kulturama. Tako da nije ni čudo da su krščani počeli koristiti ovaj simbol, s obzirom na blagdan koji slave. Često su bila zamotana u zlatne listiće ili ako ste bili seljak onda su bila obojana tako da su se kuhala s lišćem i laticsma određenog cvijeća.

Hrvatski tradicionalni običaji

Naš poznati plivač Gordan Kožulj, komentirao je svoj način proslave Uskrsa. "Prije svega, Uskrs je najvažniji blagdan i tako se odnosimo prema njemu. Tada najviše provodim vremena sa svojom obitelji. Djeca dobiju pisanice ili čokoladu. Tradicija je da moja mama pripremi obiteljski ručak. Što se tiče običaja, oni su ostali isti kao dok sam bio manji i sada to želim prenijeti i na svoju djecu."

Kao i svaki drugi blagdan, postoje određene tradicije i običaji i u Hrvatskoj koje poštujemo i prenosimo s koljena na koljeno. Tradicija je da se u subotu ode na blagoslov hrane, a navečer na vazmeno bdijenje ili u nedjelju ujutro na misu nakon čega slijedi svečani obiteljski ručak. Uskrsni stol se sastoji od šunke, pisanica, pince (sirnice) i raznih drugih jela.

Kada govorimo i pisanicama ukorijenjeno je bojenje pisanica raznim tehnikama. Ona je uvrštena i u nematerijalno dobro prije četiri godine. U starim vremenima, ali i danas ostala je tehnika bojenja prirodnim bojama, a najčešća je crvena dobijena od ljuski crvenog luka kao i otisci od peršina i slično. U Međimurju su karakteristične crne pisanice, dobivene od od bobica bazge ili čađe dok u dubrovačkom primorju imamo običaj ukrašavati pisanice voskom. Tako ukrašene pisanice onda se daruju bližnjima i prijateljima.

Tradicionalna uskršnja igra koja još uvijek živi je i udaranje pisanicama. Uzmete svoje jaje i izaberete protivnika potom jedno drugo udarate vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. To se još uvijek prenosi s koljena na koljeno i većina običaja od dana naših baka i prabaka, žive i danas. 

Svaki od navedenih simbola ima određena značenja i na svoje određene načine zbližava ljude. Bez obzira što jeli ili poklonili, uvijek je najvažnija ljudskost koju promiče ovaj svečani blagdan.  

Sve o kupovini u vrijeme Uskrsa, uštedi i pametnoj potrošnji saznajte u našem specijalu Uskršnja košarica.